Doktori upozorili: Ne jedite kiseli kupus ako imate ove bolesti

Kako se bliži hladnija sezona i naši jelovnici postaju bogatiji toplim, tradicionalnim jelima, na stolove ponovo dolazi kiseli kupus – omiljena namirnica koja vijekovima spada u zimske klasike.

Bogat vitaminom C, vlaknima i probiotičkim bakterijama, kiseli kupus poznat je po svojim ljekovitim svojstvima i sposobnosti da poboljša probavu.

Ipak, ljekari upozoravaju: postoje grupe ljudi koje bi trebale biti posebno oprezne s njegovom konzumacijom.

Glavni razlog za oprez leži u načinu pripreme kiselog kupusa. Doktori posebno upozoravaju osobe koje boluju od hipertenzije, problema s bubrezima ili osjetljivih zglobova da budu umjereni s konzumacijom ove namirnice.

Kiseljenje kupusa zahtijeva značajnu količinu soli, a previše natrijuma može povećati krvni pritisak i opteretiti bubrege.

So se zadržava u tijelu, taloži u zglobovima i krvnim žilama, otežavajući izbacivanje tekućine, a neravnoteža natrijuma i kalijuma može izazvati grčeve mišića – posebno u vratu i kičmi – te nemir u rukama i nogama.

Praktični savjeti za sigurno uživanje u kiselom kupusu:

1) Umjerenost je ključna – ne pretjerujte s količinom, naročito ako imate povišen pritisak ili problema s bubrezima.

2) Ograničite so u ostatku obroka – ako jedete kiseli kupus, ostatak dnevnog unosa soli svedite na minimum.

3) Kombinujte s hranom bogatom kalijumom – banane, avokado, krompir i mahunarke mogu pomoći u održavanju ravnoteže minerala u tijelu.

4) Pijte dovoljno vode – hidratacija pomaže bubrezima da se nose s natrijumom, ali izbjegavajte pretjerano pijenje odmah nakon obroka.

5) Birajte manje slani kiseli kupus – neki proizvođači nude verzije s nižim udjelom soli ili ga možete pripremiti sami kod kuće s manje soli.

Iako kiseli kupus ostaje vrijedna i zdrava namirnica koja jača imunitet i probavu, sezonska uživanja u njemu najbolje je planirati s umjerenošću i pažnjom prema vlastitom tijelu.

Pravilna ravnoteža i svijest o količinama soli ključni su za uživanje u blagodatima ove tradicionalne delicije bez nepotrebnog rizika

(Izvor vijesti: Zagorje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend akcije u marketima, iskoristite jeftinije cijene

Mnogobrojni maloprodajni lanci širom Bosne i Hercegovine ovaj vikend organizovaće akcije na kojima će pojedini artikli biti dosta jeftiniji u odnosu na redovne cijene.

“Iskoristite vikend i super niske cijene da obavite sedmičnu kupovinu. Ponuda vrijedi za 4.10. i 5.10.”, naveli su iz Fortuna marketa.

Pileći file u ovim marketima za vikend će koštati 8,95 KM dok će pileća hrenovka 100 grama biti 0,6 KM. Na akciji je i pileći batak sa karabatakom, a kilogram će koštati 4,5 KM, a kilogram svinjske plećke biće 7,99 KM.

Po akcijskim cijenama moći će se kupiti i voće i povrće pa će tako kilogram mladog kupusa koštati 0,45 KM, bijelo grožđe 2,45 KM, suva šljiva bez koštice 8,95 KM, a mandarina 1,75 KM.

Na akciji će biti i mliječni proizvodi pa će se tako kilogram pavlake proizvođača Pađeni moći kupiti po cijeni od 5,45 KM, dok će litra jogurta istog proizvođača koštati 2,19 KM. Grčki jogurt koštaće 3,75 KM, a vajkrem 2,19 KM

Kad se smiješ, duplo vrijedi

U svim Tropic i mojMarket trgovinama u petak prilikom svake kupovine dobijate duple bodove.

“Proslavi sa nama Svjetski dan osmijeha. Kad se smiješ, duplo vrijedi”, saopštili su iz ove kompanije.

Banjlučke Food Outlet prodavnice ovaj vikend u posebnoj ponudi koja traje do isteka zaliha imaju proizvode kućne hemije, mlijeka, kafe i još nekih artikala.

U objektima ovih prodavnica mlijeko proizvođača Dukat sa 2,8 posto mliječne masti koštaće 1,55 KM, a 155 grama Nes kafe 3 u 1 moći će se kupiti za 2,89 KM.

U marketima Konzum “vikend” akcija je počela još danas i trajaće sve do ponedjeljka. Osim u prodavnicama Konzum, ista akcija biće realizovana i u Mercator prodavnicama.

Kilogram mandarina u ovim objektima koštaće 1,95 KM, dok će kilogram mljevenog junećeg mesa biti 20,45 KM, a Poli parizer od 350 grama biće 3,95 KM.

U objektima marketa Belamionix takođe će biti sniženja koja će trajati od 1. oktobra do 15. oktobra. U ovim marketima mlijeko sa 2,8 posto mliječne masti moći će se kupiti po cijeni od 1,8 KM dok će cijena goveće i pileće supe Podravka koštati 1,1 KM.

U ovim marketima tjestenina “Filiz” 400 grama koštaće 1,4 KM. Osim prehrane na sniženju će biti i kafa, vina, čajevi i konditorski proizvodi. Nes kafa 3 u 1 24 komada koštaće 6,95 KM, dok će čaj od kamilice biti 1,95 KM.

 

Nova vikend akcija biće i u marketima Crvena jabuka gdje će mlijeko sa 3,2 posto mliječne masti koštati 1,95 KM, a teleća rebra i prsa 15,95 KM, a njoke od 500 grama koštaće 3,45 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Sarajevu 360 penzionera dobija pomoć kroz projekat “Hljeb i mlijeko”

Svake godine u budžetu Opština Centar obezbjeđuje finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.

Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat „Hljeb i mlijeko“.

Za mjesec oktobar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 405 korisnika socijalnih usluga, među kojima je 360 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 45 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Općine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.

Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.700 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prirodne metode protiv moljaca

Prirodne metode za borbu protiv moljaca nisu samo sigurnije za vaše zdravlje od hemijskih sredstava, već mogu biti jednako efikasne ako se koriste pravilno i dosljedno.

Moljci u ormaru mogu biti prava noćna mora. Ti sitni insekti nisu samo dosadni – mogu da nanesu ozbiljnu štetu vašoj omiljenoj odjeći, ostavljajući za sobom male rupice i neprijatan miris. Srećom, postoje brojne prirodne metode koje mogu efikasno riješiti ovaj problem bez korišćenja štetnih hemikalija.

Prije nego što počnete s rešavanjem problema, važno je da prepoznate znakove prisutnosti moljaca u vašem ormaru. Odrasli tekstilni moljci su mali, žućkasto-smeđi leptirići dugi oko 1 do 1,5 cm. Međutim, pravu štetu ne nanose odrasli moljci, već njihove larve koje se hrane prirodnim vlaknima poput vune, svile, krzna i pamuka. Znakovi infestacije uključuju nepravilne rupe na odjeći, posebno na vunenim džemperima i odijelima, svilene cijevi ili tunele koje larve grade dok se hrane, te ostaci izmeta nalik pesku.

Lavanda je klasičan, svima dobro poznat način odbijanja moljaca.Napunite kesice osušenom lavandom ili pamučnu blaznicu natopite uljem lavande i stavite u ormar, fioke te kutije i vreće s odjećom koje ste spremili za sledeću sezonu. Iako je nama miris lavande privlačan, moljcima, ali i brojnim drugim insektima, vrlo je odbojan. Važno je paziti da eterično ulje ne dođe u dodir s odjećom kako biste izbjegli fleke.

Kedrovina kao prirodni repelent

Drvo kedra odavno je poznato kao efikasan repelent za moljce. Kupite malo listića od kedra ili kockice kedra i stavite u ormare, fioke i na druga mjesta gdje ste primijetili moljce. Kako kedar s vremenom gubi miris, a to je ono što odbija moljce, možete kupiti ulje kedra i njime nakon nekog vremena premazati kockice koje su izgubile miris ili poprskati listiće od kedra.

Aromatično bilje i začini

Postoji mnogo drugih sastojaka od kojih možete pripremiti “kesice protiv moljaca”. Neki primjeri uključuju suvi ruzmarin, lovorov list, zvezdasti anis, majčinu dušicu ili štapiće cimeta. Osušene biljke kao što su lavanda, lovor, karanfilčići, ruzmarin i timijan usitnite i spremite u prozračne kesice te postavite na mjesta gdje se skupljaju moljci.

Pepermint je takođe efikasan repelent za moljce. Stavite šaku osušenih listića mente u kesicu ili jednostavno stavite po nekoliko listića u ormar među odjeću. Ulje peperminta je takođe djelotvorno – stavite nekoliko kapi na blaznicu i zatim je stavite u ugao ormara.

Cimet ima intenzivan miris koji moljce tera u beg, pa će s ovim rešenjem vaša odjeća biti zaštićena nekoliko mjeseci, dok miris ne oslabi. Štapiće cimeta stavite u probušene kesice i ubacite među odjeću, ili koristite eterično ulje nakapano na komadić vate.

Kreativna prirodna rješenja

Jedan od najzanimljivijih prirodnih načina borbe protiv moljaca su kesteni. Moljci mrze miris kestena, stoga tokom jesenje šetnje parkom možete da se obezbijedite pravom količinom plodova kestena, a zatim ih staviti na dno ormara i komoda.

Sredstvo protiv moljaca s narandžom i karanfilčićima takođe je vrlo efikasno. Uzmite narandžu i umetnite karanfilčiće u koru – može direktno biti stavljeno na police ormara. Drugo rešenje je osušiti koricu narandže, nasjeckati je na male komade i pomiješati s nekoliko karanfilčića u maloj platnenoj kesici.

Eterična ulja kao moderna zaštita

Moljcima smetaju razna eterična ulja, među njima možete odabrati recimo ono od kedra, pačulija ili neema. U flašu s prskalicom stavite vodu i dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja te raspršite po kritičnim mjestima. Ako imate difuzer, pustite da se vašim domom širi miris kedrovine – moljce i druge insekte odbijaju feromoni u kedru.

Za raspršivač protiv moljaca potrebna je kašika alkohola, 30 kapi eteričnog ulja lavande (ili kedra, pačulija, citronele, a može i kombinacija tih ulja) i 1 decilitar destilovane vode. Sastojke dodajte navedenim redosledom u flašicu, protresite prije upotrebe, pa poprskajte površinu polica i ormarića nakon čišćenja.

Pravilno čišćenje i prevencija

Najbolji način da obezbijedite ormar bez moljaca je prevencija. Redovno provjetravajte svoj ormar – moljci ne vole protok vazduha i svetlost. Operite odjeću prije spremanja, jer što odjeća više miriše, to ćete imati manje moljaca. Održavajte prostor čistim, jer prašina privlači moljce. Moljce takođe privlače znoj, fleke od hrane i tjelesne tečnosti, zato prije spremanja odjeće, posebno one koju ne nosite često, obavezno je operite ili hemijski očistite.

(Izvor vijesti: Dan)

Podijeli tekst sa drugima na:

Republika Srpska ima najnepovoljniji odnos radnika i penzionera u regionu

Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi “svega” 99 radnika.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera. Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija malo bolja, ali opet daleko od idealne.

Recimo, u Srbiji trenutno ima 1.660.248 penzionera, a radnika ima 2.370.103, tako da u ovoj zemlji na 100 penzionera imaju 143 radnika. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj zemlji ima 1.693.752 radnika, a 1.229.284 penzionera, što u praksi znači da na 100 penzionera ima 138 radnika.

Struka odavno upozoravala na probleme

U Federaciji BiH, prema posljednjim statističkim podacima, ima 541.921 radnik, dok penziju prima 460.260 penzionera, tako da u ovom dijelu BiH na 100 penzionera dolazi 118 radnika.

“U Republici Srpskoj situacija je najlošija u odnosu radnik – penzioner, i struka je na to godinama upozoravala. Sistem u kojem je jedan radnik na jednog penzionera je neodrživ, pa čak i dva radnika na jednog penzionera nije održivo. U Republici Srpskoj situacija je na tom polju katastrofalna. Prvi put u istoriji zvanična statistika u martu je rekla da imamo više penzionera nego radnika, a uz to još godišnje imamo po 2.000 ili 3.000 zahtjeva za penzije. Takav sistem nije održiv”, rekao je Milenko Stanić, ekonomista.

Privreda u “zapećku” vlasti

On kaže da je sve posljedica odnosa politike prema privredi. Naglašava da je taj odnos jako loš te da je privreda stavljena u “zapećak vlasti” i nikad se nije odgovorno ponašala, pogotovo prema javnom sektoru koji bi trebalo da bude samo uslužni, u odnosu na privredu koja stvara vrijednost.

“Partijska država koja je postavljena u nizu godina je gledala samo javni sektor. Dizali su budžete, plate u tom sektoru, troškove itd, a s druge strane slabili privredu i novac izvlačili iz privrede. Uništili smo i uništavamo velika preduzeća i došli smo do toga gdje danas jesmo”, kaže Stanić, dodajući da je jedini način za popravljanje odnos penzioner – radnik u novom zapošljavanju i podizanju starosne granice za odlazak u penziju.

Svi sistemi funkcionišu na isti princip

Inače, penzioni sistemi u Republici Srpskoj, a i regionu, funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti i idealno bi bilo kada bi na jednog penzionera bilo najmanje tri radnika. Međutim, Republika Srpska, ali i region, pa čak i Evropska unija daleko su od toga, i mnoge evropske zemlje imaju problema sa odnosom radnika i penzionera, zbog čega razmatraju mogućnost podizanja starosne granice za odlazak u penziju, a sve s ciljem da se smanji priliv novih penzionera.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Uz penziju u petak penzioneri TK dobijaju i pomoć od 100 KM

Uz isplatu penzija u petak kreće isplata pomoći penzionerima sa minimalnom penzijom u Tuzlanskom kantonu.

Više od 38.000 penzionera u Tuzlanskom kantonu s najnižim primanjima dobit će i jednokratnu pomoć od 100 KM. Za tu namjenu Vlada TK izdvojila je 3,8 miliona KM.
Podrška penzionerima

Premijer TK Irfan Halilagić istakao je da se ova mjera realizuje već četvrtu godinu zaredom, te da će se nastaviti i naredne godine.

„Kantonalni nivo vlasti nije nadležan za ovu oblast, ali smo se opredijelili da u kontinuitetu pomažemo ovu kategoriju građana. Nijedan drugi kanton ne provodi sličnu mjeru, što smatramo važnom podrškom našim penzionerima“, naglasio je Halilagić.

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO potvrdili su da pravo na pomoć imaju svi penzioneri s najnižom i srazmjernom penzijom koji su primili augustovsku penziju 2025. godine, osim onih kojima je prestalo pravo na penziju ili koji su trenutno u radnom odnosu.

Isplata septembarskih penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine počet će u petak, 3. oktobra.

Redovan termin isplate pomaknut je zbog toga što 5. oktobra, kada se inače vrši isplata, ove godine pada u nedjelju, naveli su ranije iz Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (FZ MIO/PIO).

Koliko iznose penzije

Najniža penzija za septembar iznosi 599,28 KM, zagarantirana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM. Prosječna penzija korisnika samostalne mirovine iznosi 760,03 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za septembar 373.336, iznosi 760,98 KM.

Penziju za septembar primit će ukupno 461.857 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 314,5 miliona KM.

(Izvor vijesti: Fokus)

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas je dan starijih osoba, u BiH ih ima više od 720.000

U Bosni i Hercegovini je sve veći broj osoba treće životne dobi, a zajednica je dužna da o njima vodi brigu.

U susret međunarodnom danu starijih osoba, u Sarajevu je upriličena konferencija “Slavimo život”.

Prilika je ovo za preispitivanje položaja ove populacije, ali i povod više da obiđete najstarije među nama.

U Bosni i Hercegovini gotovo je nemoguće dobiti sveobuhvatnu sliku o položaju i statusu starije populacije. No, jasno je da je neophodno osigurati adekvatniju zaštitu ove kategorije društva.

“Pitanje starih i starenja nije samo u BiH u cijelom je svijetu, populacija stari, tako da kolege iz Gruzije imaju slične izazove kao i mi u Bosni o Hercegovini, pa je austrijska razvojna agencija kao glavni donator ovog projekta i Hilfswerk iz Austrije odlučili da upravo te dvije zemlje možda mogu zajednički doći do nekih novih rješenja”, rekla je Lejla Brulić, direktorica Hilfswerk Kuća podrške.

U BiH živi 720.000 osoba starijih od 65 godina

Muris Kodžaga, regionalni direktor Hilfswerk Balkans, kazao je kako se pokušava istaknuti problematika pitanja starijih osoba u Bosni i Hercegovini:

“Putem ove konferencije nastojimo još jednom ukazati na problematiku u BiH vezano za starije osobe koje imaju problem pristupa raznoraznim uslugama, kada su vezane za svoju kuću, pokušavamo da te osobe ostane što duže van institucija, da ostanu u svom domu u svom okruženju tako da imaju najbolje, najzdravije, dostojanstveno staranje”.

U BiH je 23% stanovništva starije od 65 godina, što u brojkama iznosi oko 720 hiljada osoba. Sistem njege starijih osoba je daleko iza mnogih država, kao što je Austrija.

“Ono što se mi trudimo u Bosni i Hercegovini i u Gruziji prenijeti jeste austrijski model i program njege, međutim Austrija kao zemlja već odavno finansira, Vlada Austrije, finansira njegu i upravo održive sisteme njege u vlastitom domu korisnika tako da je naš cilj da kroz edukaciju prenesemo tu praksu Austrije u BiH”, pojasnila je Nadina Pleh – Sijerčić, regionalna menadžerica Hilfswerka.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. oktobra. Proglasila ga je Generalna skupština UN-a 1990. da bi bila naglašena važnost osiguravanja životnog okruženja koje se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

(Izvor vijesti: Federalna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Završeno jedno od najvažnijih poglavlja u istoriji interneta

U Evropskoj uniji, dial-up tehnologija već dugo gotovo da nema značaja. Prema podacima Evropske komisije, u statistici se pojavljivala do 2015. godine, na primjer u Luksemburgu i Portugalu.

U ranim danima interneta, karakterističan zvuk povezivanja modema bio je svakodnevni prizor za milione korisnika širom svijeta. Pristup mreži ostvarivao se putem telefonske linije, poznate kao „dial-up“. AOL sada ukida ovu uslugu, čime se zatvara jedno od najvažnijih poglavlja u istoriji interneta. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez označava simboličan kraj tehnologije koja je mnogima omogućila prve korake u digitalnom svetu.

AOL i počeci dial-upa

AOL-ov dial-up pristup internetu pokrenut je davne 1991. godine u Sjedinjenim Američkim Državama i od tada je bio neprekidno dostupan. Iako je AOL u međuvremenu postao deo kompanije Yahoo, odlučeno je da se zadrži ova zastarela tehnologija, uključujući poseban softver za biranje i prilagođeni pregledač. Za mnoge je AOL bio sinonim za internet, a promotivni CD-ovi s besplatnim satima korišćenja postali su kulturni fenomen 90-ih godina.

Kraj dial-up ere u Evropi

Na svojim stranicama za podršku, AOL je obavestio korisnike o prestanku podrške za dial-up veze. „AOL redovno procenjuje svoje proizvode i usluge i donio je odluku o ukidanju dial-up pristupa internetu“, navodi se u zvaničnoj objavi. Kao konačni datum određen je 30. septembar 2025. godine.

U Evropskoj uniji, dial-up tehnologija već dugo gotovo da nema značaja. Prema podacima Evropske komisije, statistički je bila prisutna do 2015. godine, na primjer u Luksemburgu i Portugalu. U Nemačkoj, prema podacima portala Statista, udio korisnika ove tehnologije u 2024. godini iznosi 0%.

Situacija u SAD-u

Situacija je bila drugačija u SAD-u, gde je tamošnji Zavod za popis stanovništva 2019. godine zabeležio oko 260.000 korisnika koji su se na internet povezivali putem modema. Gašenjem AOL-ove usluge nestaje i poslednje veliko uporište ove tehnologije.

(Poslovni dnevnik)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na razliku penzije i kako ga ostvariti?

Razlika penzije je pravo koje se odnosi na određenu grupu penzionera, a tiče se onih čiji je iznos penzije manji od zakonom utvrđene najniže penzije. U praksi to znači da pojedini korisnici penzija mogu podnijeti zahtjev kako bi im se nadomjestila razlika i kako bi primali iznos najmanje penzije koja je propisana u Federaciji BiH.

Ko ima pravo na razliku penzije

Pravo na razliku penzije imaju korisnici srazmjernih penzija, bilo da se radi o starosnim, invalidskim ili porodičnim, pod uslovom da su ostvarili najmanje 12 mjeseci penzijskog staža nakon 30. aprila 1992. godine. Ova razlika se dodjeljuje isključivo u slučajevima kada je njihov obračunati iznos manji od zakonski utvrđene najniže penzije.

Na ovo pravo ne mogu računati korisnici koji imaju poseban staž, osim u onim situacijama koje su zakonom jasno definisane kao izuzetak. Takođe, da bi se ostvarilo pravo na razliku penzije, korisnik mora imati prebivalište u Federaciji BiH ili Distriktu Brčko, dok povratnici u Republiku Srpsku imaju pravo na ovo primanje pod istim uslovima.

Ko podnosi zahtjev i na koji način

Zahtjev za razliku penzije podnosi sam korisnik penzije nadležnom zavodu za penzijsko-invalidsko osiguranje, i to prema mjestu prebivališta ili zavodu koji već isplaćuje penziju. Pravo se ne ostvaruje automatski, nego tek od trenutka podnošenja zahtjeva, zbog čega je važno da penzioneri na vrijeme prikupe dokumentaciju i predaju zahtjev.

Razlika penzije se obračunava i isplaćuje tako da korisnik prima iznos jednak najnižoj penziji propisanoj u Federaciji BiH, a odluka o pravu donosi se nakon što zavod razmotri ispunjenost uslova.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko troši sijalica u frižideru godišnje?

Tema je ponovo privukla pažnju nakon što je na TikTok-u postala viralna scena iz serije Extreme Cheapskates (2011–2014), u kojoj jedan od protagonista tvrdi da je uklonio sijalicu iz frižidera i tako uštedeo oko 35 evra godišnje.

Iako njegov način života – uključujući i tuširanje u odjeći kako bi “uštedio na veš mašini” – djeluje ekstremno, postavlja se pitanje: Da li je stvarno vrijedno živjeti u mraku svaki put kada otvorite frižider, samo zbog nekoliko centi uštede?

Čemu služi sijalica u frižideru?

Funkcija sijalice u frižideru je jednostavna– osvjetljava unutrašnjost kada se vrata otvore, olakšavajući pronalaženje hrane, posebno u slabije osvjetljenoj kuhinji ili noću. Ne utiče ni na čuvanje namirnica, ni na hlađenje aparata.

Ako se sijalica pregori ili se ukloni, frižider će i dalje normalno raditi, jedini problem je loša vidljivost.

Koliko zapravo troši sijalica u frižideru?

Tradicionalni frižideri su koristili sijalice sa žarnom niti od 15 do 40 W. Danas većina aparata koristi LED sijalice od 1 do 3 W, što je ogromna razlika.

Važno je i to da sijalica svijetli samo dok su vrata otvorena – prosječno 10–15 minuta dnevno. Godišnja potrošnja sijalice od 25 W rijetko prelazi 2,5 kWh, dok LED sijalice troše manje od 0,2 kWh godišnje. Tako sijalica u frižideru predstavlja praktično simboličan trošak.

Gdje zaista vrijedi uštedeti?

Pravi mali potrošači energije su televizori, dekoderi, modemi i ruteri ostavljeni u standby režimu, koji mogu činiti i do 10 odsto računa za struju. Punjači priključeni u utičnicu troše energiju čak i kad nisu povezani sa uređajem, fenomen poznat kao “vampirska potrošnja”. Tu spadaju i svjetla standby režima mikrotalasnih, stereo uređaja, digitalni satovi i tajmeri stalno priključenih aparata.

Individualno, ovi mikrotroškovi su mali – često ispod 1 kWh godišnje – ali zajedno u modernom domaćinstvu mogu dostići desetine evra, što je znatno više od uštede uklanjanjem sijalice iz frižidera.
Na kraju, ako želite da smanjite račun za struju – fokusirajte se na sveukupnu potrošnju. Isključivanje uređaja iz struje, korišćenje produžnih kablova sa prekidačem, zamjena klasičnih sijalica LED sijalicama visoke efikasnosti, isključivanje punjača kad se ne koriste i podešavanje tajmera za rutere i modeme donose stvarnu i stalnu uštedu.

(Izvor vijesti: Kurir)

Podijeli tekst sa drugima na: