Devedesetih su svi imali: Kasete sve više na cijeni

Retro val koji mijenja tržište: stare muzičke kasete postaju kolekcionarski predmeti vrijedni hiljada eura — a možda ih imate i vi negdje na tavanu.

Posljednjih godina svjedočimo snažnom porastu interesa za muzičke kasete, kao dijelu šireg trenda povratka retro sadržaju i analognoj tehnologiji.

Iako živimo u eri digitalnih platformi i streaming servisa, mnogi ljubitelji muzike i kolekcionari okreću se analognim medijima — zbog šarma, autentičnosti i posebnog rituala slušanja koji digitalni svijet jednostavno ne može ponuditi.

Koje su najcjenjenije kasete na tržištu?

Nisu sve kasete jednake vrijednosti. Rijetkost, stanje i istorijski značaj svakog izdanja igraju ključnu ulogu u određivanju cijene. Među najvrjednijim kasetama na globalnom tržištu trenutno su:

Xero (1997) — Prvo demo izdanje benda koji će kasnije postati Linkin Park. Rijetkost ovog primjerka čini ga izuzetno traženim kolekcionarskim predmetom, a cijena može dostići i hiljade eura.

Floral Shoppe (2012) — Kasetu izdavačke kuće Macintosh Plus gotovo je nemoguće pronaći u originalnoj verziji. Sadrži pjesme kojih nema na digitalnom albumu, što njenu vrijednost čini posebno visokom.

Madonna kolekcija (1987) — Iako se masovno proizvodila, bila je teško dostupna na određenim tržištima, zbog čega danas postiže visoke cijene među kolekcionarima.

Year Zero + neobjavljeni materijal (1996) — Kaseta s neobjavljenim pjesmama kanadskog repera Bucka 65 smatra se pravim kolekcionarskim blagom.

Šta određuje cijenu stare kasete?

Cijena kasete ne zavisi isključivo o tome ko je na njoj snimljen. Kolekcionari najviše vrednuju sljedeće faktore:

Stanje — Kaseta u originalnoj kutiji, bez znakova korištenja, može biti višestruko skuplja od iste u lošijem stanju.

Tehnička ispravnost — Ako kaseta svira bez šuma ili preskakanja, vrijednost dodatno raste.

Rijetkost i popularnost izvođača — Ograničena izdanja i kultni albumi redovno postižu najviše cijene na aukcijama.

Neki izuzetno rijetki i dobro očuvani primjerci prodaju se za iznose koji premašuju prosječnu mjesečnu platu. Postoje čak i primjerci čija je vrijednost toliko visoka da bi se za njih moglo kupiti stan.

Gdje prodati stare kasete?

Tržište kolekcionarskih kaseta ubrzano raste. Ako kod kuće imate rijetke primjerke, najpopularnije platforme kako piše N1 za prodaju su:

eBay — najveće svjetsko online tržište za kolekcionare, s kupcima iz cijelog svijeta.

Catawiki — specijalizirana aukcijska platforma za rijetke i vrijedne predmete.

Subito — posebno popularan među evropskim kolekcionarima.

Facebook grupe i lokalni oglasi — sve više kolekcionara kupuje i prodaje putem specijaliziranih foruma i društvenih mreža.

Prije nego što bacite stare kasete ili ih odnesete na buvljak, vrijedi provjeriti — možda vam jedna od njih vrijedi više nego što mislite.

Možda vas zanima i ovo:

Ako imate stare mobilne telefone, ne bacajte ih, neki vrijede mnogo

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može naplatiti posmrtninu za penzionera i u kojem roku?

Sa izmjenama Zakona o PIO koje su stupile na snagu u januaru ove godine, omogućeno je da ubuduće posmrtninu nakon smrti penzionera naplati onaj ko je platio troškove ukopa. Do sada su posmrtninu mogli naplatiti samo članovi uže porodice.

“Posmrtnina u slučaju smrti korisnika penzije kome je penzija isplaćivana u FBiH ili Brčkom, fizičkoj osobi koja izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Zahtjev za naknadu troškova ukopa podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije – stoji u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Prosječna penzija sada iznosi 723,53 KM.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera ZE-DO kantona, ranije je kazao kako je dobro da sada posmrtninu može naplatiti i osoba koja je platila troškove. Iako nije član najuže porodice umrlog.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko porodica dobija za troškove sahrane penzionera u FBiH?

“Imamo slučajeve da su udruženja ukopavala svoje članove, a nisu mogli naplatiti tu posmrtninu. Sada, onaj ko ukopa penzionera i plati dženazu ili sahranu, sa tom potvrdom dođe u zavod i može naplatiti posmrtninu. Ta posmrtnina je u visini prosječne penzije u FBiH u tom momentu”, kazao je Trakić, a prenosi Faktor.

Potrebna dokumentacija:

  • Punomoć, ako se zahtjev podnosi po punomoćniku
  • Original računa ili kopija računa o plaćenim troškovima ukopa izdat od pokopnog društva
  • Transakcijski račun podnosioca zahtjeva
Podijeli tekst sa drugima na:

Ko u Srpskoj najčešće ide u invalidsku penziju?

Maligne, duševne i kardiovaskularne bolesti, kao i bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva i bolesti nervnog sistema najčešći su uzroci gubitka radne sposobnosti u Republici Srpskoj.

Prema podacima Fonda PIO, lani je u invalidsku penziju otišlo više od 1.500 osoba.

U postupku rješavanja zahtjeva za  invalidsku penziju prošle godine izvršeno je ukupno 6.245 ocjena radne sposobnosti. To je u odnosu na prethodnu godinu manje za 191.

“Na domaće osiguranje odnosilo se 5.102 ili 81,7 odsto zahtjeva, dok je sa ino nosiocima osiguranja usaglašavano 1.143 ili 18,3 odsto zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti. Nastanak invalidnosti odnosno gubitak radne sposobnosti, ljekari vještaci Fonda su utvrdili u 1.507 slučajeva ili 24,1 odsto od ukupnog broja vještačenja. Od toga je 1.118 ili 74,2 odsto u domaćem, a 389 odnosno 25,8 odsto u ino osiguranju”, naveli su oni.

Prema njihovim podacima gubitak radne sposobnosti kao posljedica bolesti u 2025. godini najčešće se pojavljivao kod:

• malignih bolesti, 309 slučaja ili 20,5 odsto,
• duševnih bolesti, 291 slučaj ili 19,3 odsto,
• kardiovaskularnih bolesti, 281 slučaj ili 18,6 odsto,
• bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, 165 slučaja ili 10,9 odsto,
• bolesti nervnog sistema, 157 slučaja ili 10,4 odsto.

PROČITAJTE JOŠ: Skok broja invalidskih penzionera u Srpskoj – detaljna analiza

“Maligne bolesti zajedno sa duševnim i kardiovaskularnim oboljenjima čine čak 58,5 odsto uzroka nastanka invalidnosti. Odnosno gubitka radne sposobnosti, što predstavlja izuzetno visok procenat. Dok su u većini država regiona i u Evropi kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti, u Srpskoj već više od deceniju odnosno od 2012. godine maligne bolesti zauzimaju vodeće mjesto”, istakli su iz Fonda PIO.

Ko ostvaruje pravo na invalidsku penziju?”

Oni navode da se kroz duži vremenski period uočava blagi trend smanjenja broja slučajeva oboljelih od malignih bolesti.

“Tako je 2013. godine registrovano 449 slučajeva. 2023. godine 397, 2024. godine 384, a i 2025. 309 slučajeva malignih oboljenja. Iako je riječ o blagom padu, maligne bolesti i dalje ostaju najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti”, kažu oni.

Iz Fonda PIO dodaju da je gubitak radne sposobnosti kao posljedica povrede na radu u 2025. godini nastao u 76 slučaja ili 5,05 odsto.

“U postupcima vještačenja koji su provedeni, invalidnost nije utvrđena u 388 predmeta. U 3.420 slučajeva postupak još uvijek traje jer liječenje nije okončano. Smanjena radna sposobnost evidentirana je u 896 slučaja. Postojanje opasnosti od nastanka invalidnosti 28, dok je u četiri predmeta ispitivanje još u toku”, objašnjavaju oni.

Iz Fonda tvrde da organizaciona struktura, koja uključuje odjeljenja različitih nivoa vještačenja, omogućava objektivnu i preciznu provjeru.To ne daje prostor za nepravilnosti u radu.

“Nastavak takvog pristupa, uz naglasak na prevenciji, predstavlja ključni korak ka očuvanju radne sposobnosti”, kažu oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mliječni proizvodi i zdravlje srca: Ove tri namirnice su najbolje

Kardiolozi naglašavaju da mliječni proizvodi i te kako mogu biti dio režima ishrane koji čuva srce.

“Mliječni proizvodi su odličan izvor važnih nutrijenata poput proteina, kalcijuma i vitamina D, koji doprinose opštem zdravlju, uključujući zdravlje kostiju, mišića i srca”, kaže dr Renato Apolito, kardiolog u Medicinskom centru Univerziteta Hekensak Meridian Džerzi Šor.

Uključivanje mliječnih proizvoda u ishranu, čak i onih sa punim procentom mliječne masti, ne znači zanemarivanje zdravlja srca, piše EatingWell.

“Velike studije danas pokazuju da ni punomasni ni mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti, ukoliko se konzumiraju umjereno, ne povećavaju rizik od srčanih oboljenja”, objašnjava dr Karlos El-Talavi, kardiolog iz bolnice Hjuston Metodist, prenosi b92.

U nastavku izdvajamo tri najbolje mliječne namirnice koje kardiolozi preporučuju za očuvanje zdravlja srca, kao i praktične savjete za njihovo uvođenje u svakodnevnu ishranu.

1. Jogurt

S obzirom na to da je jogurt fermentisan proizvod, on je izvor probiotika korisnih za zdravlje crijeva, što može imati pozitivan uticaj na cjelokupno zdravlje organizma.

“Proces fermentacije obogaćuje jogurt probioticima i korisnim jedinjenjima koja doprinose ravnoteži holesterola, regulaciji šećera u krvi i zdravlju crijeva”, navodi dr El-Talavi. Ako tražite zasitnu opciju bogatu proteinima, grčki jogurt ili skir (skyr) su odličan izbor.

Istraživanja nisu pokazala značajnu razliku u koristima između proteinski bogatih i običnih jogurta – svi oni mogu doprinijeti kardiometaboličkom zdravlju.

“U kombinaciji sa bademima ili orasima i suvim voćem, jogurt je zdravija alternativa prerađenim proteinskim pločicama koje ljudi često biraju za doručak”, dodaje dr Apolito.

2. Kefir

Kefir predstavlja odličnu alternativu jogurtu, naročito kada ste u žurbi ili vam je potreban dodatak za smuti, jer je u pitanju napitak. Gušći je od mlijeka i ima karakterističan, blago kiselkast ukus.

“Fermentisani proizvodi poput kefira takođe su dobar izbor, jer sve više saznajemo o povezanosti zdravlja crijeva i kardiovaskularnog sistema”, kaže dr Rohit Vupuluri, interventni kardiolog.

Probiotici iz kefira podržavaju ravnotežu crijevnog mikrobioma. To može doprinijeti smanjenju hronične upale niskog intenziteta, koja je povezana sa razvojem srčanih bolesti. Istraživanja pokazuju da konzumacija kefira može pomoći u snižavanju krvnog pritiska, triglicerida i LDL (“lošeg”) holesterola, kao i u povećanju HDL (“dobrog”) holesterola.

3. Sir

Prema mišljenju kardiologa i najnovijim istraživanjima, sir može biti namirnica pogodna za zdravlje srca.

“Iako sadrži zasićene masti, studije ukazuju na to da je konzumacija sira povezana sa nižim kardiovaskularnim rizikom. Čini se da njegove specifične komponente i proces fermentacije ublažavaju potencijalne negativne efekte zasićenih masti”, ističe dr El-Talavi.

U najnepovoljnijem slučaju, istraživanja su pokazala da sir ima neutralan efekat na kardiometabolički rizik.

Stručno mišljenje

Kardiolozi su saglasni – umjerena konzumacija mliječnih proizvoda ne ugrožava zdravlje srca.

“Ne morate da strahujete od mliječnih proizvoda. Jogurt, mlijeko i sir mogu biti dio ishrane koja je dobra za srce. Fokusirajte se na kvalitet namirnica, veličinu porcija i ukupan obrazac ishrane, a ne isključivo na sadržaj masti”, zaključuje dr El-Talavi.

Štaviše, mliječni proizvodi, naročito fermentisani, mogu imati i zaštitni efekat na zdravlje srca. Zato ih je preporučljivo uključiti u uravnoteženu ishranu bogatu biljnim namirnicama. To su integralne žitarice, voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke.

Možda vas zanima i ovo:

Zdravlje srca zavisi od prehrane, pazite šta večerate

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri FBiH: Od aplikacije “uporedimo cijene” neće biti koristi (VIDEO)

Mjere Vlade FBiH, poznate kao “zaključane cijene”, prestaće važiti 1. marta, čime će trgovcima ponovo biti omogućeno slobodno formiranje cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda.

Istog dana, prema najavi Federalnog ministarstva trgovine, u punom kapacitetu počeće s radom i mobilna aplikacija “Usporedimo cijene”. Aplikacija je namijenjena lakšem pronalasku najpovoljnije kupovine, javlja BHRT.

Duže od dvije godine pod mjerom „zaključavanja“ bilo je oko 60 osnovnih proizvoda. Iz resornog ministarstva ranije su ocijenili da je ova mjera doprinijela stabilizaciji cijena i zaštiti standarda građana u vrijeme inflacije.

Međutim, dio penzionera smatra da efekti nisu bili onakvi kako su predstavljeni. Ističu da mjera nije obuhvatala troškove javnog prijevoza, energenata i lijekova, koji značajno opterećuju kućni budžet najstarije populacije.

Skepsa penzionera

Tvrdnje Ministarstva trgovine da su građani po jednoj kupovini mogli uštedjeti i do 50 KM, u Savezu penzionera dočekane su s nevjericom.

“Ja se npr. ne podmirujem. Kupim tri artikla, što mogu. Da čujem da neko kupi ona dvoja kolica i da uštedi 50 KM, to je samo u filmovima naučne fantastike”, kaže Fuad Šiljković, potpredsjednik Sindikata penzionera Tuzla.

Sličnog je stava i Haso Halilović, predsjednik Saveza penzionera Tuzlanskog kantona. On smatra da nova aplikacija neće biti od velike koristi starijim osobama.

“Kad će penzioneri, sa svojim ćoravim očima, sa kljakavim prstima, da tako ih nazovem, sa svim drugim manama, da oni sad idu po mobitelima i po aplikacijama i da sabiraju od juga do zapada, gdje, u kom tržnom centru, ili koji tržni centar ima taj paket cijena“, poručuje Halilović.

Nova aplikacija

Aplikacija “Usporedimo cijene” omogućiće građanima da uporede cijene oko 3.000 proizvoda u trgovinama u svom mjestu stanovanja.

Biće moguće porediti cijene po trgovačkim lancima, pregledati ponudu najbližih prodavnica ili kreirati vlastitu potrošačku korpu i provjeriti gdje je najpovoljnije obaviti kupovinu.

Ekonomista Damir Bećirović smatra da je mjera „zaključavanja cijena“ prije dvije godine imala više simboličan nego suštinski efekat. Prema njegovoj ocjeni, njeno ukidanje ne bi trebalo automatski dovesti do rasta cijena.

Konkurencija ključna

“Samo konkurencija može držati cijene na pravom nivou. Sve druge mjere, kako Vladine, tako i samih potrošača, mogu voditi samo monopolskom položaju, nestašici ili većim cijenama“, kaže Bećirović sa IPI akademije.

Dodaje da bi aplikacija mogla imati pozitivan efekat ukoliko bude kvalitetno osmišljena i redovno ažurirana. Može podstaći konkurenciju među trgovcima. Ipak, napominje da će vrijeme pokazati koliko će sistem biti efikasan, posebno imajući u vidu dosadašnja negativna iskustva s javnim tenderima i održavanjem sličnih projekata.

Hoće li tržište bez ograničenja cijena donijeti stabilnost ili novi rast troškova života, građani će osjetiti već u prvim sedmicama nakon 1. marta.

Možda vas interesuje i ovo:

Aplikacija za niže cijene od 1. marta biće u funkciji u FBiH

Podijeli tekst sa drugima na:

Učiteljica Stana ostala bez učenika, ali i dalje čuva školu

Nakon što je prije dvadesetak godina u Miloševom Brdu učiteljica Stana Bajić, izbjeglica iz Resanovaca kod Bosanskog Grahova, ispratila posljednju generaciju učenika, a školsko zvono utihnulo u ovom potkozarskom selu, ona je odložila dnevnik, zaključila radni vijek i postala poljoprivrednik i penzioner.

Učionica postala skladište

Stana, zajedno sa suprugom Radomirom, proizvodi kukuruz, pšenicu, uzgaja živinu i drugu stoku. Obrađuje godinama zapuštene školske parcele. Učionica je tako, sasvim neplanirano, postala skladište, prostor u kojem je graju učenika zamijenio zvuk mašine za mrvljenje kukuruza.

Učiteljica Stana živi u trošnoj baraci, pored škole, a u pauzi poljoprivrednih radova prelistava uspomene. Naviru sjećanja. O svakom đaku, čija imena i sada pamti, priča sa ponosom, a o školi sa sjetom.

Đaci se odavno razišli po svijetu

Pokazuje fotografije, školske uspomene iz Miloševog Brda, ali i drugih krajiških, većinom napuštenih i ratom opustošenih sela. Njeni đaci davno su se razišli po svijetu.

Školsko zvono utihnulo 2007.

Posljednja Stanina generacija školaraca iz ovog sela u Potkozarju otišla je na dalje školovanje, a prvaka nije bilo. Te 2007. godine, kada je utihnulo školsko zvono, započela je penzionerski život u školi bez đaka i u selu opustjelih kuća i ugašene vatre na ognjištima.

Jedini čuvar seoske škole

Ipak, odlučila je da ovdje ostane, i sa suprugom Radomirom, bivšim vozačem, postane jedini čuvar seoske škole na obroncima Kozare.

Tu je došla u izbjegličkoj koloni, na traktoru, jula 1995. godine. Kada je ratni požar u hrvatskoj “Oluji” zahvatio njeno rodno selo i cijelu Krajinu, Stana je u traktorskoj prikolici sa krovom od najlona od Grahova do Beograda prevezla dvadesetak rođaka, komšija i svojih učenika. U glavnom gradu nije bila dugo, tek pola godine, a onda krenula nazad, opet traktorom, do Gradiške, pa do Miloševog Brda. Za poslom. Traktor i prikolicu parkirala je u školskom dvorištu, uzela dnevnik i ušla u učionicu.

Škola izgrađena nakon razornog zemljotresa

Škola u Miloševom Brdu izgrađena je nakon razornog zemljotresa, 1970. godine, u velikoj jugoslovenskoj akciji časopisa “Kekec” i “Večernjih novosti”. Školu je krajem novembra brojnim đacima predao Mirko Petrović, tadašnji urednik “Kekeca”, a na prvom času gost je bio pjesnik Branko Ćopić. O tom događaju i sada se priča u ovom kraju, pišu Nezavisne.

Brankova škola u Miloševom Brdu

“Govorili smo, Brankova škola u Miloševom Brdu”, podsjeća Ranko Gligić iz susjednog Sovjaka, pjesnik i bivši učenik. Vremena su se promijenila, godine prošle, škola dotrajala i opustjela.

“Moji učenici razišli su svuda po svijetu, kao rakova djeca, sa bajkama, najljepšim oružjem, kako je pisao Branko Ćopić. Sa njima je u nepovrat u čaroliju životnih bespuća otišao i dio mene. Iznenadni, neočekivani, ali sve rjeđi susreti sa bivšim učenicima, vraćaju me u davno prohujalo vrijeme”, utvrđuje učiteljica Stana sjetnu lekciju o svojim đacima.

Posljednji čas

Sa posljednjeg časa, prije skoro dvije decenije, ispratili su je Sanja, Maja, Suzana, Mirko, Jelena, Dragana, Dalibor, Željko, Mihajlo, Suzana i Milica. Njihove uokvirene fotografije učiteljica čuva i pokazuje.

Iz Resanovaca, preko Grahova i Beograda, ponijela je i đačke uspomene svoje djece, kako kaže, da je sjećaju na četrdeset godina u školi, u učionici, među učenicima.

Uspomene iz sela Peulje

Na početku radnog vijeka, kada je 1. marta 1967. godine, prvi put zakoračila u učionicu u selu Peulje kod Grahova, dočekalo je 120 radoznalih i sramežljivih djevojčica i dječaka, željnih znanja.

“Imala sam tada 19 godina, neizmjerno mnogo životne radosti i želje da znanje stečeno u Učiteljskoj školi u Bihaću prenesem mojim đacima. Osim lekcija iz knjiga, trudila sam se da ih naučim životnim lekcijama”, prepričava učiteljica Stana prve dane, mjesece i godine u učionici. Poslije sela Peulje, prešla je u Bastase kod Drvara, a potom Resanovce, gdje ju je zatekao rat.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čudo u Britaniji: Rođena prva beba iz materice preminulog donora

U Velikoj Britaniji je rođena prva beba čija je majka primila matericu od preminulog donora, saopštio je danas lekarski tim.

Dječak Hugo Ričard Norman Pauel je rođen u decembru u bolnici “Kvin Šarlot i Čelsi” u Londonu sa težinom 3,1 kg.

Majka, Grejs Bel, rođena je sa Majer-Rokitanski-Kuster-Hauzerovim sindromom (MRKH), rijetkim stanjem koje dovodi do nerazvijene ili nedostajuće materice. Zahvalila je timu ljekara i opisala događaj kao “čudo” i “najljepši trenutak u životu”, prenosi GB News.

Hugo je druga beba u Britaniji rođena nakon transplantacije materice, a prvi slučaj u kojem je korišćena materica od preminulog donora.

Njegovo rođenje dolazi nakon prve transplantacije materice u Velikoj Britaniji 2023. godine. U njoj je Grejs Dejvidson, još jedna pacijentkinja sa MRKH, primila matericu od svoje starije sestre, Ejmi, kao donaciju žive osobe.

Transplantacije od preminulih donora se dešavaju samo kada se porodice preminulih posebno pitaju da li žele da doniraju matericu.

Materica nije obuhvaćena uobičajenim pristankom za doniranje, niti upisom u registar donora organa. Nije obuhvaćena pretpostavkom da ljudi žele da doniraju, osim ako se ne odluče za to.

Do sada su u Evropi prijavljena samo dva slična slučaja. Organizacija “ Womb Transplant UK ” je do sada izvršila pet transplantacija materice u Velikoj Britaniji. Uključujući dvije od živih donora i tri od preminulih, a dvije bebe su već rođene.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kalesija za projekat “starenje i zdravlje” izdvojila 50.000 KM

Nermin Mujkanović, načelnik opštine Kalesija održao je sastanak sa predstavnicima Crvenog krsta na kojem je bilo riječi o nastavku saradnje na projektu “starenje i zdravlje”

Projekat provodi Crveni krst Opštine Kalesija uz podršku Švicarskog Crvenog krsta od 2021.godine, a koji sufinansira i Opština Kalesija.

Od ove godine, Opština Kalesija u potpunosti od Švicarskog Crvenog križa preuzima finansiranje ovog projekta.

“Naš cilj je da starijim osobama u kućnim uslovima obezbjedimo njegu i pomoć”, kazao je opštinski načelnik Nermin Mujkanović.

U okviru navedenog programa od Crvenog krsta opštine Kalesija formirani su timovi od četiri njegovateljice koje su prošle sve obuke za rad kao i jedna osoba koja je zadužena za administrativno-tehničku podršku.

Kako je kazao sekretar Crvenog krsta Kalesija Safet Šahmanović, osobe koje su angažovane ne ovom projektu svakodnevno su na terenu i pomažu osobama u kućanim poslovima. Takođe brinu o redovnom uzimanju terapije, obroka, odlaska ljekaru uz pratnju njegovateljice pa sve do higijene samog korisnika.

Merima Sarajlić sekretar CK TK istakla je da joj je drago što je opštinski načelnik prepoznao svrhu projekta. Time je kako je rekla pokazao da građani mogu računati na njega i lokalnu zajednicu kada je u pitanju pomoć.

Sarafina Vilušić, koordinatorica Švicarskog Crvenog krsta, kazala je da ovim potezom Kalesija šalje primjer dobre prakse.

Mujkanović je kazao da će Opština izdvojiti 50.000 KM te da će cijene ostati iste, saopšteno je iz Opštine Kalesija.

Slično na ovu temu:

Stari i nemoćni u Stocu dobijaju pomoć

Podijeli tekst sa drugima na:

WhatsApp uskoro uvodi zakazivanje poruka

Čini se da WhatsApp priprema funkciju koja će korisnicima omogućiti slanje poruka u tačno određeno vrijeme, kako u pojedinačnim, tako i u grupnim razgovorima.

WhatsApp bi uskoro mogao dobiti novu praktičnu opciju koja će korisnicima omogućiti automatsko slanje poruka u unaprijed određeno vrijeme. Riječ je o funkciji zakazivanja poruka, koja bi, barem prema informacijama koje donosi WABetaInfo, trebalo da bude dostupna i u pojedinačnim i u grupnim razgovorima, prenosi Bug.hr.

Funkcija će funkcionisati prilično jednostavno. Korisnici će moći napisati poruku te potom odabrati datum i vrijeme kada žele da se ona automatski pošalje. Zakazane poruke biće smještene u poseban odjeljak pod nazivom „Scheduled Messages“. Tu ih je moguće pregledati, urediti ili u potpunosti izbrisati.

Još nije poznato kada bi mogla postati dostupna širem krugu korisnika.

Možda vas interesuje i ovo:

WhatsApp sprema novu zanimljivu funkciju

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li pravo na penziju ima supružnik iz razvedenog braka?

Mnoga pitanja iz oblastio penzijskog i invalidskog osiguranja zanima građane FBiH. Jedno od njih je i da li pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti supružnici iz razvedenog braka.

“Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravosudnom sudskom presudom dosuđeno pravo na uzdržavanje. Takođe ima pravo i ukoliko ispunjava uslove iz Zakona o PIO”, navode iz Federalnog zavoda PIO.

Dodaju kako uzdržavanim članom porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatra se član porodice čiji prosječni mjesečni prihod porodičnog domaćinstva u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika, odnosno korisnika penzije ne prelazi iznos najniže penzije.

“Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju poznaje utvrđivanje porodične penzije poslije smrti osiguranika i poslije smrti korisnika penzije”, kažu u Fondu PIO FBiH, a prenosi Faktor.

Porodična penzija poslije smrti osiguranika određuje se od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti. I to u postotku koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti. To je u postotku koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju – navode iz Zavoda PIO FBiH.

Zavisno od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi:

  • za jednog člana 70 posto od penzije
  • za dva člana 80 posto od penzije

Možda vas zanima i ovo:

Nova pravila za invalidske i porodične penzije u Federaciji BiH

Podijeli tekst sa drugima na: