Šegrt ili kolega: Vještačka inteligencija i majstorima postaje desna ruka

I majstori su počeli da se obraćaju četbotovima za pomoć na radnom mjestu. Sektor zanatskih poslova sve više prihvata vještačku inteligenciju kako bi se povećala produktivnost, smanjili troškovi, pa čak i automatizovala, odnosno zamijenila administrativna podrška.

Oko 20 vodoinstalatera preduzeća “Oak Creek Plumbing & Remodeling” u oblasti Milvokija, u američkoj saveznoj državi Viskonsin, danas ne nose samo alat, aparate, kragnu i ljepljivu traku u kuće onih koji su ih pozvali zbog curenja, zapušenja ili ugradnje slavina. Oni takođe nose i tablet opremljen najnovijom verzijom ChatGPT-ja.

Tehnologija pomaže ovim majstorima da automatski naprave fakture, prijedloge za radove, pa čak i da razmišljaju o tome kako da riješe komplikovane vodoinstalaterske probleme, rekao je za Si-En-En direktor preduzeća Den Kalis.

ChatGPT izbacuje listu preporuka

Sve što treba da urade je, na primjer, da fotografišu pokvareni bojler ili napišu svoja zapažanja u promptu, a ChatGPT će izbaciti listu preporuka.

„Definitivno se isplatilo ulaganje. Neki od naših starijih majstora su naučili da postavljaju ChatGPT-ju prava pitanja i pomalo su zapanjeni nekim odgovorima koje daje“, navodi Kalis.

Od oblasti kancelarijskih zadataka do rješavanja problema na terenu, sektor zanatskih poslova sve više prihvata vještačku inteligenciju kako bi povećao produktivnost, smanjio troškove, pa čak i zamijenio administrativne uloge podrške.

Neki koriste popularne softvere zasnovane na vještačkoj inteligenciji kao što su ChatGPT i Microsoft Copilot, dok drugi koriste platforme posebno prilagođene zanatima, kao što su “ServiceTitan” i “Housecall Pro”.

„To utiče na obje strane našeg preduzeća, na terenu i interno u našoj kancelariji“, objašnjava Kalis.

Vještačka inteligencija majstorima sve privlačnija

Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, od trenutka kada klijent zatraži usluge od preduzeća “Gulfshore Air Conditioning & Heating” u Najsvilu na Floridi do dolaska tehničara u njegov dom, ljudi nisu uključeni.

A kada tehničar stigne, koristi vještačku inteligenciju da dijagnostikuje problem i prikupi tehničke informacije u roku od nekoliko sekundi, što je ranije zahtijevalo pregledanje čak pet priručnika od 60 stranica, istakla je Krista Landen, menadžerka za marketing i informacione tehnologije u preduzeću.

Anketa koju je, početkom ove godine, sprovelo preduzeće “Housecall Pro” među više od 400 majstora i tehničara koji vrše razne vrste popravki širom Sjeverne Amerike, pokazala je da je više od 70 odsto ispitanika reklo da je isprobalo alate vještačke inteligencije, a oko 40 odsto da ih aktivno koristi.

Mlađi profesionalci prednjače u tome, pokazala je anketa, iako i stariji radnici isprobavaju nove mogućnosti.

Uticaj vještačke inteligencije zavisi od zanata

Integracija i uticaj vještačke inteligencije variraju u zavisnosti od zanata. Anketa pokazuje da vodoinstalateri najčešće ocjenjuju da je vještačka inteligencija pomogla rastu njihovog preduzeća; zaposleni angažovani za profesionalno čišćenje najviše su prihvatili VI, dok su električari najviše bili „zadovoljni“ asistiranjem vještačke inteligencije.

Škole i drugi edukativni centri za ovakve poslove takođe su primijetili da vještačka inteligencija može biti korisna.

Džejson Altmajer, predsjednik i izvršni direktor “Career Education Colleges and Universities”, trgovinskog udruženja koje predstavlja više od 800 privatnih stručnih škola širom zemlje, rekao je da nekoliko institucija uključuje vještačku inteligenciju u svoj nastavni plan i program u saradnji sa poslodavcima.

“Oni žele da njihovi diplomci budu spremni za poslove koji će biti dostupni u budućnosti, a ne za poslove koji su postojali prije pet godina”, rekao je Altmajer.

Ipak, neke zanatlije su skeptične u pogledu toga kako nova tehnologija funkcioniše i kako se može primijeniti na realne zadatke.

“Postoji izvesno oklevanje, tako da ne bih rekao da su svi za, ali plima definitivno dolazi”, ocijenio je Edvard Mekfarlan, predsjednik upravnog odbora kompanije “Air Conditioning Contractors of America”.

Uticaj nove tehnologije

Vještačka inteligencija polako mijenja sliku zanatskih uslužnih djelatnosti.

Kada je riječ o zanatima koji pri pružanju usluga primjenjuju vještačku inteligenciju, primjetna je veća produktivnost, što omogućava majstorima da preuzmu više poziva ili poboljšaju kvalitet svojih usluga, rekla je Laura Ulrih iz kompanije “Job Site Indeed”.

“Ljudi se bave zanatima jer vole da obavljaju sam praktični posao, a ako se neki od administrativnih zadataka mogu automatizovati, onda bi to trebalo da pomogne tim radnicima da se okrenu zadacima koje vole i to tako da ih mogu uraditi brže, bolje i pametnije”, precizirala je Laura.

Vještačka inteligencija je već ostvarila mjerljiv uticaj u preduzeću Gulfshore, koje je zabilježilo povećanje prihoda od 370.000 dolara i to 30 dana nakon jedne nadogradnje zasnovane na vještačkoj inteligenciji koja automatizuje marketinške kampanje.

Firma je saopštila da je takođe zabilježila povećanje prihoda od 150 dolara po korisniku nakon implementacije alata vještačke inteligencije koji su pomogli tehničarima da brže obavljaju administrativne zadatke i omogućili im da prodaju dodatne usluge ili proizvode.

Krista Landen, takođe iz firme “Gulfshore Air Conditioning & Heating”, istakla je da bi veći prihod, ako se održi, na kraju trebalo da se pretvori u veće plate za tehničare.

Vještačka inteligencija smanjuje broj radnika

“Koristimo ove proizvode vještačke inteligencije od juna, tako da bi trebalo da vidimo veću korist u narednih šest mjeseci kako bismo uveli nove pakete nadoknada (za tehničare),” dodala je Landenova.

Den Kalis iz preduzeća “Oak Plumbing & Remodeling” kaže da je ChatGPT omogućio kompaniji da “smanje troškove i pruže bolje usluge ili bolju vrijednost”.

Ekonomisti i vlasnici preduzeća kažu za Si-En-En da bi rastuća primjena vještačke inteligencije u oblasti zanata mogla da znači da preduzeća možda neće morati da zapošljavaju toliko kancelarijskih radnika za oblast marketinga i primanje poziva.

To tim preduzećima pruža priliku da smanje takve troškove.

Za sada postoji široka saglasnost da vještačka inteligencija neće preuzeti poslove tehničarima, barem ne dok robotska tehnologija ne bude znatno napredovala. VI se uglavnom pokazala kao koristan alat za zanatlije.

“Svi naši tehničari rade efikasnije i manje su pod stresom”, zaključila je Krista Landen.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li radnici sa 40 godina staža imati istu penziju kao i oni sa 15?

Pravo na starosnu penziju u Federaciji BiH ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Odnosno, kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

U posljednje vrijeme iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kao razloge za rigorozne izmjene člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju navode kako istu penziju ne mogu imati oni sa 40 godina staža i sa 15 godina staža.

Stoga su pripremili izmjene u smislu da, primjera radi, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. januar 2026) će imati otprilike, prema sadašnjim izračunima, 390 KM penzije, a ko ode ove godine sa istim uslovima, imaće nekih 600 KM ili tačnije 599,28 KM.

U izmjenama koje su predložili stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.

To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, da je 60 posto od tog iznosa 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti.

Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imat će penziju 599 KM.

Oglasili se iz Fonda PIO

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo zatražili da nam pojasne da li osobe sa 40 godina staža imaju istu penziju kao i oni sa 15 godina staža.

“Onaj ko ima 40 godina staža osiguranja, naravno ako je sav staž kod nas i ako živi ovdje, ima pravo na zagarantovanu penziju, ako mu je izračunom određen manji iznos od toga. Ali može neko sa 40 godina penzijskog staža (staž osiguranja plus posebni staž) imati minimalnu penziju”,  kazali su nam u Zavodu PIO FBiH.

Sada zagarantovana penzija iznosi 715,21 KM, dok je najniža penzija 599 KM.

Poređenja radi, osnovna plaća ministara u Vladi Federacije BiH je 4.320 KM. Dakle, to je plaća bez toplog obroka i ostalih naknada, benefita.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati dobru, sočnu i slatku mandarinu

Mandarine su jedno od omiljenih sezonskih voćki, posebno tokom jeseni i zime, a njihova sočnost i prirodna slatkoća čine ih savršenim zalogajem ili dodatkom jelima i desertima.

Iako se često oslanjamo samo na izgled, postoje načini kako prepoznati jesu li mandarine zaista slatke i sočne.

Puno govori i težina voćke

Boja kore je dobar pokazalac, tamnije, jednolično narandžaste mandarine obično su zrelije i slađe, dok one koje zadržavaju zelene nijanse mogu biti manje sočne.

Težina voća takođe puno govori; mandarina koja je teža u odnosu na svoju veličinu gotovo uvijek znači da je puna soka, dok lagane mandarine često imaju manje mesa i više bijelog, vlaknastog dijela.

Tekstura kore isto tako može puno otkriti o kvalitetu mandarine. Glatkija, sjajna kora najčešće ukazuje na zrelost, slatkoću i sočnost, dok gruba, suha ili naborana kora može značiti da je voće manje sočno ili prezrelo.

Osim toga, kora mandarine upozorava šta je unutra. Potražite voće sa mekom, ali elastičnom kožicom koja je blago odvojena, to je znak da se unutra nalazi sočno i slatko meso. Previše tanka i ljepljiva koža ukazuje na malu količinu soka.

Oblik i veličina igraju ulogu

Još jedan jednostavan trik je osjetiti miris, slatka i zrela mandarina mirisaće intenzivno i voćno, dok one koje nemaju izražen miris često nisu dovoljno zrele.

Oblik i veličina voća takođe igraju ulogu, jer blago spljoštene ili ovalne mandarine obično imaju više mesa u odnosu na kožu, dok velike, previše okrugle mandarine ponekad mogu biti manje sočne.

Kad je riječ o unutrašnjem bijelom dijelu, tanak i mekan sloj ispod kore sugeriše dobru sočnost, dok debeo i vlaknast može značiti manje mesa i manjak soka.

Na kraju, sezonalnost je ključna, mandarine koje su brane u sezoni, obično su slađe i sočnije od onih koje su dugo transportovane ili skladištene, stoga je dobro pripaziti od koga, gdje i kada kupujete mandrine.

Kombinacija svih ovih elemenata, boje, mirisa, težine, teksture kore i sezonalnosti omogućuje da gotovo uvijek odaberete sočne i slatke mandarine koje su spremne da osvježe vaš tanjir ili posluže kao zdrava grickalica.

(Izvor vijesti: Jutarnji)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hadžić: Mora se riješiti odnos broja zaposlenih i penzionera

Dok se čeka da nadležne institucije dostave svoja mišljenja kako bi Vlada FBiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o PIO, koje idu u pravcu ispunjavanja zahtjeva penzionera za pravednijim i češćim usklađivanjem njihovih primanja, dotle se istovremeno otvara pitanje dugoročne fiskalne održivosti sistema.

Životni standard

Potvrđuje to ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, koji kaže kako sama ideja da se penzije usklađuju dva puta godišnje i da se formula zasniva na rastu plata i cijena može kratkoročno donijeti poboljšanja životnog standarda.

“Međutim, s aspekta javnih finansija, to znači znatno veće izdatke koji prema procjenama mogu dostići i nekoliko stotina miliona KM deficita godišnje, što bi zahtijevalo ozbiljno planiranje budžetskih preraspodjela ili nova zaduženja”, govori Hadžić za „Dnevni avaz“.

Naglašava kako je ono što dodatno komplikuje situaciju demografska struktura stanovništva.

Osnovni problem

“Bosna i Hercegovina svake godine ima sve manji broj radno aktivnih građana i sve veći broj penzionera, što dugoročno znači da ni najbolja formula ne može biti održiva ako se ne riješi osnovni problem, a to je odnos broja zaposlenih i penzionera. Bez jačanja zapošljavanja, povećanja produktivnosti i demografske obnove, svaki pokušaj povećanja penzija, koliko god opravdan bio, može postati teret za buduće generacije”, iznosi Hadžić.

Nova formula

Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, penzije bi se od 1. januara naredne godine usklađivale prema procentu rasta plata u FBiH u kombinaciji s rastom cijena, i to prema formuli 60: 40 u korist parametra koji je povoljniji za penzionere. Penzije bi se redovno usklađivale dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada i zvanično: Medonosne pčele prvi put ugrožene u Evropi

Širom Evrope postoji veliki broj pčelinjih kolonija koje žive u divljini, u šupljinama drveća i drugim prirodnim prostorima, baš kao što su to činile njihove pretkinje milionima godina. Sada su, prvi put, ove divlje populacije medonosnih pčela zvanično svrstane u ugrožene vrste u okviru Evropske unije.

To pokazuje najnovije ažuriranje Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode, zvanične svjetske baze podataka o statusu očuvanosti vrsta.

Zapadna medonosna pčela ima dugu istoriju zajedničkog života sa ljudima. Ljudi drže pčelinje kolonije već hiljadama godina, još od starih Egipćana koji su ih uzgajali u primitivnim košnicama radi sakupljanja meda. Ali upravo je savremeno pčelarstvo, sa svojim prenosnim košnicama i komercijalnim oprašivanjem, najviše uticalo na ovu vrstu.

Zbog toga danas zapadna medonosna pčela postoji u dva oblika – u kontrolisanim kolonijama koje žive u košnicama i u okviru divljih populacija koje žive nezavisno od ljudi. Obje pripadaju istoj vrsti – apis mellifera – ali njihov način života i izgledi za opstanak drastično se razlikuju.

Problemi počeli prije 25 godina

Pčele iz košnica suočile su se sa brojnim problemima od 2000-ih godina, kada su pčelari širom svijeta počeli da primjećuju alarmantne gubitke u svojim zajednicama. Od tada, naučnici i pčelari sarađuju u nastojanju da pronađu uzroke i smanje smrtnost kolonija.

Zbog toga se često misli da je cijela vrsta pod prijetnjom. Ali stvarnost je složenija. Iako je tačno da pčelari i dalje bilježe velike gubitke, ove pčele su pod stalnom brigom i nadzorom. Istovremeno, njihove divlje srodnice su do skoro bile gotovo neproučene, naročito u Evropi.

Taj nedostatak znanja podstakao je nekoliko evropskih naučnika da počnu istraživanja divljih pčela koje žive slobodno u prirodi. Takve kolonije danas su dokumentovane u Irskoj i Velikoj Britaniji, u nacionalnim parkovima Francuske, šumama Njemačke, Švajcarske i Poljske, duž cijele Italije, pa čak i u gradovima. One se sada proučavaju kako bi se utvrdilo mogu li da stvore samoodržive populacije sposobne da žive bez ljudske pomoći.

Praćenje pčela širom Evrope

Da bi se povezali ovi nezavisni istraživački projekti, 2020. godine pokrenuta je globalna inicijativa pod nazivom “Honey Bee Watch”. Njen cilj je bolje razumijevanje života medonosnih pčela u divljini. U okviru ove inicijative, 14 naučnika i stručnjaka koji su sarađivali sa Međunarodnom unijom za zaštitu prirode na ponovnoj procjeni statusa očuvanosti divljih populacija a. mellifera.

Ovo je bio dio ogromnog napora da se ažurira Evropska crvena lista pčela, kojom su rukovodili istraživači sa Univerziteta u Monsu u Belgiji, a koja je obuhvatila skoro 2.000 vrsta, mnoge od njih prvi put.

Još 2014. godine, divlje populacije a. mellifera bile su u Evropi označene kao „nedovoljno proučene“ jer nije bilo dovoljno podataka da se odgovori na jednostavno pitanje: ako se kolonija pronađe u stablu, kako možemo znati da li je zaista divlja ili je pobjegla iz košnice pod upravom pčelara?.

Nova definicija „divljih“ pčela

Medonosne pčele nisu zaista pripitomljene, jer pčelari nikada nisu mogli u potpunosti da spriječe njihovo ukrštanje sa drugim kolonijama – bilo divljim ili upravljanim. To znači da su genetske razlike između kontrolisanih i divljih kolonija često zamućene.

Umjesto da pokušamo da povučemo jasnu genetsku granicu između njih, prilagođena je definicija pojma „divlje“ kada je riječ o pčelama. Tako smo definisali divlje populacije na osnovu dva kriterijuma:

– žive slobodno, bez ljudskog upravljanja

– mogu same da održavaju brojnost populacije bez oslanjanja na nove kolonije koje su, na primjer, pobjegle iz košnica.

Korišćenjem ekoloških, a ne genetskih kriterijuma, preciznije je procijenjen njihov status očuvanosti.

Ugrožene u Evropskoj uniji

Evropa ima najmanju gustinu divljih pčelinjih kolonija na svijetu, jer su kontrolisane košnice daleko brojnije. Prema novim analizama, njihov broj je u opadanju.

Uz dokaze o gubitku staništa, invazivnim parazitima, bolestima i hibridizaciji izazvanoj ljudskim aktivnostima, pojavila se jasna slika – divlje medonosne pčele su zaista u opasnosti.

Zato je njihov status na Crvenoj listi sada ažuriran na kategoriju „ugrožene unutar Evropske unije“. Ipak, za širi panevropski region, one i dalje imaju status „nedovoljno proučene“ zbog nedostatka podataka iz područja kao što su Balkan, Baltik, Skandinavija i istočna Evropa.

Zaštita divljih medonosnih pčela nije samo pitanje očuvanja jedne simbolične vrste, već i pitanje očuvanja bezbjednosti hrane, biodiverziteta i ekosistema budućnosti. Populacije koje preživljavaju u divljini predstavljaju prirodni rezervoar gena otpornih na parazite, bolesti i teške uslove koji uništavaju pčele u košnicama. One su dragocjen resurs koji može pomoći i divljim i upravljanim pčelama da postanu otpornije na prijetnje koje tek dolaze.

Nova procjena ugroženosti predstavlja zvanično priznanje da su divlje medonosne pčele dio izvorne evropske faune kojoj je neophodna zaštita. Ne možemo više sebi dozvoliti da ih ostavimo neproučene i nezaštićene.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

WhatsApp priprema veliku promjenu: Moguće korištenje bez broja telefona

WhatsApp priprema veliku promjenu koja će korisnicima omogućiti korištenje platforme bez telefonskog broja.

Ova opcija već je dostupna u testnoj verziji za Android, ali još nije poznato kada će biti dostupna svim korisnicima.

Dosad je za registraciju i povezivanje s drugim korisnicima bio potreban telefonski broj, no u budućnosti će WhatsApp, po uzoru na aplikacije poput Telegrama i Signala, uvesti korisnička imena. Umjesto dijeljenja broja telefona, korisnici će moći stupiti u kontakt s drugim osobama unosom njihovog korisničkog imena, što bi trebalo povećati privatnost.

Iako WhatsApp još nije službeno objavio datum uvođenja novosti, posljednje testne verzije za Android otkrivaju opciju rezervacije korisničkih imena. Kada opcija postane dostupna svim korisnicima, oni koji rezervišu svoje ime moći će ga odmah koristiti.

Postoje pravila za izbor imena: korisničko ime ne smije počinjati s “www”, mora sadržavati barem jedno slovo (samo mala slova su dozvoljena), a može uključivati i brojeve i tačke.

Prema procjenama portala GSM Arena, proći će još nekoliko mjeseci prije nego što opcija bude službeno dostupna. Do tada korisnici mogu razmisliti o imenu koje žele i pripremiti se da ga rezervišu. S obzirom na više od 3 milijarde aktivnih korisnika WhatsAppa, popularna i učestala imena vjerovatno će brzo biti zauzeta.

(Izvor vijesti: Vecernji)

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić: Zrađivali 3.000 evra, a nisu uplaćivali doprinose

Ministar za rad i socijalne politike FBiH Adnan Delić, govoreći o izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju rekao je da je suština predloženih izmjena Zakona o uspostavljanje pravednijeg, održivijeg i dugoročno stabilnijeg penzijskog sistema.

Delić kaže da je neophodno naglasiti, zbog različitih i neinformisanih tumačenja koja viđamo u medijima u posljednjim danima, da ovaj zakon ne ide ni na čiju štetu, naprotiv, on napokon uvodi red i pravdu u sistem.

Novi model usklađivanja penzija

Prema njegovim riječima, ključne izmjene odnose se na nekoliko važnih stvari:

“Najvažnija predložena promjena odnosi se na novi model usklađivanja penzija koji podrazumijeva povoljniji omjer po formuli 60% rasta troškova života (CPI) i 40% plate ili 40% CPI + 60% plaćte. Konkretno, ako su troškovi života rasli više od plata, penzije će se povećavati po formuli 60% CPI + 40% plate; ako su plate rasle više, primjenjuje se formula 40% CPI + 60% plate. Posebno je važno da ukoliko rezultat ove formule bude negativan, penzije se neće smanjivati, čime se štite stečena primanja. Prelazno, 1. januara 2026. penzije će se uskladiti prema ukupnom rastu plata i cijena u 2025. godini, kako bi prelaz s dosadašnjeg godišnjeg usklađivanja bio stabilan i predvidljiv, kaže Delić.

Uvode se,dva redovna usklađivanja penzija.

“Umjesto dosadašnjeg vanrednog usklađivanja koje je diskreciono pravo Vlade, dakle mogućnost, ne i obaveza, predložene izmjene Zakona predviđaju da se penzije usklađuju dva puta godišnje, početkom i sredinom godine, u skladu s rastom troškova života i plata. Na taj način se uvodi predvidiv, jasan i automatski sistem povećanja penzija koji ne zavisi od političke volje, nego od realnih ekonomskih pokazatelja, istakao je.

Pravičniji obračun  prema  radnom stažu.

“Penzija se više neće izjednačavati za one koji su radili 15 godina i one koji su radili 40 godina. Novi sistem jasno razdvaja dužinu radnog staža, što znači da će svaki radnik koji je radio 20, 25, 30 i više godina imati znatno veću penziju nego danas. Ovim zakonom se po prvi put uvodi pravedno vrednovanje rada i doprinosa, jer nije ni moguće ni pravedno da osoba koja je radila 15 godina ima isti iznos najniže penzije kao neko ko je radio 40 godina. Takvo rješenje nije logično, ni održivo, ni pravedno, i nigdje u svijetu ne postoji penzijski sistem koji tako funkcioniše”, smatra Delić.

Izmjenama Zakona PIO ide se u zaštitu svih kategorija korisnika, ali su zadržana prava osoba koje ostvaruju invalidske i porodične penzije.

“Njima se garantuje dosadašnji iznos najniže penzije, uz redovno godišnje povećanje, po novoj formuli. Posebno želim naglasiti i da je boračka populacija u potpunosti zaštićena. Kod određivanja najniže penzije uzima se u obzir i poseban staž u duplom trajanju, što znači, da se osobi s 22 godine radnog staža i 4 godine učešća u odbrani, koje se računaju u duplom trajanju, najniža penzija računa kao da ima 30 godina staža. Dakle, borcima će se dupli staž i dalje računati kao do sada, što u praksi znači viši iznos najniže penzije u odnosu na druge kategorije osiguranika, istakao je on.

Niko iz boračke populacije neće biti zakinut

Paralelno s ovim izmjenama, na našu inicijativu, Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata je već pripremilo i uputilo u proceduru izmjene Zakona o povoljnijem penzionisanju, koje prate izmjene Zakona o PIO.

“Tim izmjenama se za boračke kategorije zadržava maksimalan iznos najniže penzije kao i do sada, čime se osigurava da niko iz boračke populacije ne bude zakinut. Štaviše, budući da su borački propisi vezani uz Zakon o PIO u dijelu formule za usklađivanje, usvajanjem novog zakona doći će do povećanja svih boračkih primanja jer svako veće usklađivanje penzija u Zakonu o PIO automatski znači i veća boračka primanja. Dakle, boračka populacija je u cijelosti zaštićena i ima našu punu podršku, a izmjene zakona doprinose da i njihove penzije budu pravednije, redovno usklađivane i dugoročno stabilne, naglasio je.

Postojeći sistem neodrživ

Delić je dodao da će izmjene dugoročno stabilizovati penzijski fond i osigurati njegovu održivost jer se jasno razdvaja socijalna komponenta od zarađenog prava, čime se sprječava urušavanje sistema i smanjuje potreba za dodatnim budžetskim intervencijama.

“Podsjećam da su izmjene zakona rezultat zajedničke analize Saveza udruženja penzionera, resornog ministarstva, predstavnika boračkih organizacija i stručnjaka, koji su zaključili da je postojeći sistem dugoročno neodrživ i nepravedan prema generacijama koje tek dolaze, kaže on.

Govoreći o ukidanju vanrednog povećanje penzija, ističe da u aktuelnom zakonu, mehanizam vanrednog povećanja penzija prepoznat je samo kao mogućnost, a ne kao obaveza Vlade Federacije BiH.

“Predloženim izmjenama taj mehanizam se formalno ukida, ali se zato uvodi obavezno i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje, što je suštinski sigurnije, pravednije i održivije rješenje. Prvo usklađivanje vrši se početkom godine, a drugo sredinom godine, i oba prate rast prosječnih plata i troškova života. Na taj način penzije se usklađuju predvidivo, transparentno i automatski, bez potrebe za posebnim odlukama Vlade. To je pravedniji i sistemski logičniji model jer penzije više neće zavisiti od političkih odluka ili trenutne volje vlasti, nego od stvarnih ekonomskih pokazatelja. Cilj je da se osigura realna kupovna moć penzionera i dugoročna stabilnost penzijskog sistema. Dakle, penzioneri ne gube ništa. Naprotiv, dobivaju garanciju da će se njihova penzija povećavati redovno i automatski, bez kašnjenja i neizvjesnosti, kaže Delić.

Cilj izmjena ispraviti nepravdu

Na pitanje, hoće li se predviđenim izmjenama Zakona konačno ispraviti nepravda prema penzionerima, Delić nam je rekao da i jeste osnovni cilj ovih izmjena.

“Ovim zakonom se po prvi put uvodi pravedno vrednovanje rada i doprinosa jer nije moguće ni pravedno da osoba koja je radila 15 godina ima isti iznos najniže penzije kao neko ko je radio 40 godina. Takvo rješenje nije ni logično ni održivo i nigdje u svijetu ne postoji penzijski sistem koji tako funkcioniše. Štaviše, ove izmjene idu u korist radnika, onih koji su radili i uplaćivali pune doprinose niz godina. Zakon pravi razliku između onih koji su čitav radni vijek uredno punili fond i onih koji su birali minimalne osnovice i najkraći mogući staž, kaže Delić.

Zarađivali 3.000 eura, a penzija im 200 KM

Danas, nažalost, tvrdi, imamo slučajeve da ljudi koji su radili u međunarodnim organizacijama, zarađivali 3.000 do 4.000 eura mjesečno, uplaćuju dobrovoljno osiguranje na najnižu osnovicu i nakon 15 godina dobiju penziju od 200 KM, a zatim iz fonda dobiju, odnosno, praktično uzmu još 400 KM da bi im država isplatila najnižu penziju od 600 KM.

“To je novac koji nisu uplatili, već uzeli od onih koji su uplaćivali pune doprinose, a ne minimalne, a dovedu su u istu ravan s onima koji su uredno uplaćivali pune doprinese. To nije pravedno prema onima koji su 35 ili 40 godina radili i uredno uplaćivali pune doprinose. Upravo zato zakon donosi red i pravdu u sistem: koliko radiš, toliko imaš. Važno je istaći i da niko neće biti oštećen, kako se posljednjih dana piše po nekim portalima i licitira nekakvom iznosom od 390 KM kao iznosom penzije za 15 godina staža, kaže on.

Delić kaže da treba naglasiti da to nisu ni tačni, ni zvanični izračuni i nemaju utemeljenja ni u čemu osim u zlonamjernosti pojedinih politički orjentisanih portala koji na ovaj način pomažu u održavanju statusa Quo i podizanju tenzija koje dovodi do zbunjivanja kako građana, tako i drugih zainteresovanih javnosti.

“Osim toga, u narednih deset godina, analize pokazuju da će najniže penzije rasti značajno, ali što je ključno, rast će pravedno. Konačno, Zakon je koncipiran tako da zaštiti sadašnje penzionere, osigura buduće i uspostavi sistem koji će biti fer, stabilan i održiv za sve generacije, istakao je Delić.

(Izvor vijesti: Raport)

Podijeli tekst sa drugima na:

MIlan u 76. godini upisao auto školu i postao vozač (VIDEO)

Da za neke stvari u životu zaista nikad nije kasno, potvrđuje Milan Kocijan iz Bjelovara kojeg prijatelji zovu Mile.

Iako je cijeli život bio suvozač, u 76. godini odlučio je, kaže, zbog supruge, napraviti veliki korak – upisao je auto-školu i postao vozač.

Isprva je, priznaje, razmišljao o polaganju za moped, no u auto-školi su ga savjetovali da su četiri točka ipak sigurniji izbor.

“Motor je dobar ljeti, ali kad dođe jesen, kiša i loše vrijeme, a ženu treba voziti doktorima… onda ti auto stvarno zatreba”, priča Milan, koji je u penziji odlučio napraviti ono na što se mnogi ne usude ni u mladosti, rekao je
Bez problema je položio prvu pomoć i saobraćajne propise, no priznaje da je prvi izlazak za volan bio posebno izazovan.

“Strah kao nikad u životu”

“Kaže meni instruktor: “Sjedaj za volan”, a ja njemu: “Jozo, nemoj, za Boga, ja ne znam!” A on će: “Samo ti sjedaj, sve će biti u redu.” Majko mila, to mi je bilo najteže! Imao sam strah kao nikad u životu”, prisjeća se Milan kroz smijeh.

Vozački ispit nije položio iz prvog pokušaja, ali u drugom je uspio. Dobio je pohvalu ispitivača i vozačku dozvolu na pet godina, bez ikakvih ograničenja.

“Godine nisu prepreka”

Njegov instruktor Jozo Krasnić ističe da godine ne igraju nikakvu ulogu kada su ispunjeni svi zdravstveni uslovi.

“Bitno je jedino da kandidat ima liječničko uvjerenje. Ako je sposoban za B kategoriju, može voziti”, kaže instruktor, dodajući da Milan vozačkim sposobnostima nimalo ne zaostaje za ostalim kandidatima, osim, naravno, po godinama.

“Trideset godina radim ovaj posao, ali Milan je najstariji kandidat kojeg smo ikad imali”, potvrđuje i voditelj auto-škole Boro Rudić.

Supruga kao prvi saputnik

Nakon položenog ispita, prvi putnik u njegovom automobilu bila je supruga.

“Nisam vezao pojas, a ona kaže: “A pojas?” – “E, vidiš”, kažem joj, “ti ćeš me ubuduće podsjećat što sam zaboravio.” A ona meni: “Joj, nisam se nadala da ću se ikad voziti s mužem u autu!”, prepričava Milan sa širokim osmijehom.

Planovi tek počinju

Danas, supružnici više ne zavise od drugih i kuda god požele, mogu sami. Prva na listi želja je odlazak u rodno selo, a zatim i sve ozbiljnija gradska vožnja.

“Vozit ću školski, kako sam naučio, kako me moj Jozo naučio”, kaže mirno Milan, koji za volanom planira ostati onakav kakav je i inače: smiren, strpljiv i sabran.

(Izvor vijesti: RTL Danas)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hobi koji doprinosi dugovječnosti

Sveti gral dugovječnosti žele da otkriju svi. I osim ishrane važan je i stil života, a veruje se da jedan hobi posebno doprinosi da budete što duže vitalni.

U pitanju je baštovanstvo. Sijanje, sađenje, čupanje, orezivanje i svi radovi u bašti omogućava vam da ostanete u pokretu i aktivnostima niskog intenziteta i punog opsega pokreta — plus, značajno ublažavaju stres.

“Nakon što sam 20 godina proučavao najdugovečnije ljude na svetu, mogu sa sigurnošću reći: najbolja fizička aktivnost je baštovanstvo. Zašto? Zato što je to nešto što ćete nastaviti da radite. Zasadite svoju baštu, brinite o njoj svakodnevno i uživajte u blagodetima svežeg povrća. A kada je u pitanju dugovečnost, ako to nije nešto što ćete raditi dugo vremena, zaboravite na to”, kaže stručnjak Dan Buter koji se bavi pitanjem vitalnosti i kvaliteta ljudskog života.

(Izvor vijesti: Politika)

Podijeli tekst sa drugima na:

U UO Zavoda PIO FBiH savjetnici ministra umjesto predstavnika kantona

Prema odluci Vlade Federacije BiH članove Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje biraju kantonalne vlade, a potvrđuje Federalna vlada, ali tako nije u praksi.

Trenutno u Upravnom odboru FBiH koji čini 11 članova, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton nemaju svog predstavnika, ali u Odboru sjede Kenan Spahić i Jusuf Brkić iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Iako smo ih pitali na koji način su oni izabrani u Upravni odbor, odgovor nismo dobili.

Kako može biti privremeni Upravni odbor sedam mjeseci?

Nekoliko predstavnika penzionerskih udruženja su nam također kazali kako im nije jasno zašto u Odboru sjede pomoćnik Kenan Spahić i savjetnik Jusuf Brkić federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića i zar to nije sukob interesa.

“Prema informacijama koje imamo, nisu izabrani predstavnici iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona jer se vodi spor. Izgleda da se Vladi FBiH ne sviđaju ljudi koje su im delegirale kantonalne vlade. Federalna vlada je promijenila odluku o imenovanju u kojoj stoji da u odbor neće biti izabrane osobe ako su imenovane u prethodna dva mandata. Trenutni odbor je kao privremeni, a imenovan je u martu ove godine. Nije nam jasno kako je i dalje privremeni jer to je mogao biti tri mjeseca po zakonu, a sada je oktobar. Od imenovanja je prošlo sedam mjeseci”, kazao je jedan od predstavnika penzionera.

Sabahudin Ibrahimagić, koji je bio kandidat Vlade ZDK za člana Upravnog odbora Zavoda PIOFBiH kaže da postoji mišljenje ombudsmana da je zakonito da neko može biti dva i više mandata u Pravnom odboru Zavoda PIO FBiH.

“Vlada ZDK je uputila dopis prema Vladi FBiH da upozori na nezakonitosti. Osim toga, vi sada u UO Zavoda PIO imate članove koji su tu više od dva mandata i to im nije sporno. Moram kazati kako se ovakva situacija nije dogodila nikada prije”, kazao je Ibrahimagić.

U Upravnom odboru Zavoda PIOFBiH sjede Eugen Ćubela (predsjedavajući) i članovi Jusuf Brkić, Kenan Spahić Danijel Mucić, Merima Dragolj, Aladin Ćerimović, Osman Sofić, Lucija Miljić Džoić, Esad Čengić, Adin Šendro, Zvonko Jurčević.

Naknada predsjedavajućeg UO Zavoda PIOFBiH

Pravo na naknadu i visina naknade predsjedavajućeg i članova Upravnog odbora Federalnog zavoda PIO regulirano je članom 7. Zakona o platama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja u institucijama Federacije BiH i javnih preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH.

Navedeni član kaže da naknada predsjedavajućeg upravnog odbora može biti utvrđena najviše do dvije prosječne neto plaće u Federaciji.

Sada prosječna neto plaća u FBiH iznosi 1.628 KM. Maksimalna naknada bi bila 3.256.

Ranije su nam u Zavodu kazali da je naknada znatno manja od najviše zakonom dopuštene. Naknada članovima upravnog odbora određena je u visini od 80 posto iznosa koji je određen za predsjedavajućeg.

Upravni odbor, u pravilu, održi više od jedne sjednice mjesečno.

Dakle, predsjedavajući bi mogao imati naknadu nešto iznad 2.000 KM, a članovi otprilike 1.600 KM.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na: