Ako se penzije povećaju 3,55 posto koliko će to biti u markama

Vlasti u Republici Srpskoj najavile su da će u avgustu doći do vanrednog povećanja penzija.  Iako odluka još nije donesena, penzioneri se nadaju da će povećanje iznositi 3,55 odsto.

Predsjednik Udruženja penzionera Srpske Ratko Trifunović prije nekoliko dana rekao je da će odluka o povećanju biti donesena u julu nakon rebalansa.

Možda vas interesuje i ovo:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

Koliko je to povećanje u markama?

Ako bi došlo do povećanja za pomenuti procenat to znači da će najniža penzija do 15 godina penzijskog staža rasti za oko 12 maraka i iznosiće nešto iznad 360 KM.

Minimalna penzija za 40 godina staža trenutno iznosi 698,89, što znači da će biti uvećana za nešto manje od 25 KM dostići će iznos oko 723 marke.

Najviše penzija za maj mjesec trenutno iznosi 3.776,10. Nakon uvećanja od 3,55 odsto, ako se potvrdi ovaj procenat, biće povećana na oko 3.910 maraka, što je rast za oko 134 marke.

U januaru penzije povećane za 6,45 odsto

Podsjećamo, penzije u Republici Srpskoj u januaru su povećanje za 6,45 odsto, što je redovno godišnje usklađivanje.

Penzije su tada povećane za svih za oko 294.000 korisnika, a za ovu godinu budžet za ove namjene iznosi 2,194 milijarde KM.

Nadaju se i jednokratnoj pomoći

Trifunović je ranije rekao da bi pojedini penzioneri u ovoj godini mogli da dobiju i jednokratnu pomoć.

“Poslali smo zahtjev Vladi Srpske, i sad čekamo. Jednokratnu pomoć smo tražili za sve penzionere čija su primanja do iznosa prosječne penzije. Kolika će ta jednokratna pomoć biti, još ne znamo, ali mislim da neće biti ispod 100 KM. Sve zavisi od toga koliko u državnoj kasi ima para”, poručio je Trifunović, prenosi ATV.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Svjetske cijene hrane u maju stabilne, ali treba biti oprezan

Svjetske cijene hrane u maju su se stabilizovale nakon nekoliko mjeseci snažnog rasta, ali detaljniji pogled na podatke Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) pokazuje da razlozi za opuštanje ne postoje. Iza naizgled mirne ukupne slike krije se nastavak rasta cijena žitarica i šećera, dok stručnjaci upozoravaju na rizike povezane sa klimatskim promjenama, energetskim tržištima i globalnim trgovačkim rutama.

Za kompanije iz prehrambenog sektora, trgovce, proizvođače i potrošače to znači da period neizvjesnosti daleko od završetka.

Stabilizacija indeksa skriva nove pritiske

Prema najnovijim podacima FAO-a, indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u maju je iznosio 130,8 bodova, što predstavlja blagi pad od 0,2 odsto u odnosu na april.

Na prvi pogled riječ je o pozitivnom signalu. Međutim, treba imati u vidu da je u aprilu indeks porastao za čak 2,5 odsto, što je bio jedan od najvećih mjesečnih skokova u posljednjih godinu dana. Drugim riječima, tržište nije ušlo u fazu pojeftinjenja hrane. Ono je samo privremeno zastalo nakon snažnog talasa poskupljenja.

Najvažnija poruka za poslovni sektor jeste da se temeljne inflatorne pressures (inflatorni pritisci) u prehrambenom lancu nijesu povukli.

Žitarice ponovo rastu

Posebnu pažnju zaslužuje tržište žitarica. Cijene žitarica porasle su u maju za dodatnih 2,6 odsto u odnosu na april, dok su na godišnjem nivou više gotovo pet odsto.

Najviše je poskupjela pšenica, čak 3,4 odsto na mjesečnom nivou. U odnosu na prošlu godinu njena cijena je viša za 7,8 odsto. Razlog nije samo trenutna potražnja. Tržišta reaguju na procjene slabijih prinosa kod velikih izvoznika, uključujući Sjedinjene Američke Države, ali i na zabrinutost zbog vremenskih uslova koji bi mogli uticati na novu sezonu.

Istovremeno su poskupjeli i kukuruz i riža. Kod kukuruza su ključni faktori niže zalihe i snažnija potražnja, dok su kod riže rast cijena potaknuli povećani troškovi energije i ograničenja na strani ponude.

Za prehrambenu industriju ovo je posebno važno jer žitarice predstavljaju temelj brojnih proizvodnih lanaca – od pekarske industrije do stočne hrane. Kada rastu cijene žitarica, efekti se vrlo brzo preljevaju na cijeli prehrambeni sektor.

Šećer najveći izvor novog rasta cijena

Ako je pšenica postala simbol zabrinutosti za snabdijevanje, šećer je postao simbol rastuće konkurencije između prehrambene i energetske industrije. Cijene šećera u maju su skočile za čak 7,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Glavni razlog nalazi se u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču šećerne trske. Sve veći dio roda usmjerava se prema proizvodnji etanola, što automatski smanjuje količine dostupne za prehrambenu industriju.

Dodatni rizik dolazi iz Azije. Tržišta strahuju da bi vremenski fenomen El Ninjo (El Niño) mogao negativno uticati na proizvodnju u Indiji i Tajlandu, dvama važnim proizvođačima šećera. To pokazuje koliko su tržišta hrane danas povezana sa energetskom tranzicijom i klimatskim promjenama.

Biljna ulja donijela predah tržištu

Najveći razlog za stabilizaciju ukupnog FAO indeksa dolazi iz segmenta biljnih ulja. Njihove cijene pale su prvi put ove godine, i to za 4,6 odsto u odnosu na april.

Posebno je pojeftinilo palmino ulje. Pad cijena povezuje se sa slabijim očekivanjima globalne potražnje i neizvjesnošću na tržištu sirove nafte. Za proizvođače hrane to predstavlja kratkoročno olakšanje budući da biljna ulja imaju važnu ulogu u prehrambenoj industriji, ali i u proizvodnji brojnih prerađevina.

Ipak, analitičari upozoravaju da jedan mjesec pada nije dovoljan za zaključak da je započeo dugoročniji trend pojeftinjenja.

Hormuški tjesnac postaje novi faktor rizika

Možda najvažnije upozorenje stiglo je iz FAO-ovog odjeljenja za tržišta i trgovinu. Direktor odjeljenja Bubaker Ben-Belhasen (Boubaker Ben-Belhassen) upozorio je da poremećaji na ključnim trgovačkim pravcima, uključujući Hormuški tjesnac, mogu imati značajan uticaj na cijene hrane.

Na prvi pogled to djeluje kao energetsko pitanje. U stvarnosti, riječ je o mnogo širem problemu. Hormuški tjesnac je jedna od najvažnijih svjetskih prometnih ruta za energente. Svako ozbiljnije narušavanje saobraćaja moglo bi povećati cijene goriva, logistike i đubriva. To bi zatim povećalo troškove poljoprivredne proizvodnje širom svijeta.

Globalno tržište hrane danas je osjetljivije na geopolitičke šokove nego prije deset godina.

Meso stabilno, ali govedina nastavlja rasti

Za razliku od žitarica i šećera, tržište mesa pokazalo je relativnu stabilnost. Ukupne cijene mesa ostale su uglavnom nepromijenjene u odnosu na april.

Ipak, pojedini segmenti bilježe različite trendove. Govedina je nastavila da poskupljuje zahvaljujući snažnoj potražnji iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, cijene svinjetine pod pritiskom su obilne ponude i slabije globalne potražnje. To potvrđuje da tržište hrane više nije vođeno jedinstvenim trendom, nego nizom različitih lokalnih i globalnih faktora.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Što to znači za inflaciju i poslovni sektor?

Iako je majska stabilizacija cijena hrane pozitivna vijest, prerano je govoriti o kraju prehrambene inflacije. Naprotiv.

Rast cijena žitarica, šećera i pojedinih vrsta mesa pokazuje da ključni troškovni pritisci i dalje postoje. Za proizvođače hrane to znači nastavak pritiska na marže. Za trgovce znači izazove u upravljanju cijenama i zalihama. Za potrošače znači da značajnije pojeftinjenje hrane još uvijek nije na vidiku.

Posebno zabrinjava činjenica da se rizici više ne nalaze samo u poljoprivredi. Danas na cijene hrane jednako snažno utiču geopolitika, energija, logistika i klimatske promjene.

Stabilnost nije isto što i kraj problema

Najnoviji podaci FAO-a pokazuju da su se svjetske cijene hrane u maju zaustavile nakon snažnog proljećnog rasta. No, iza tog kratkoročnog predaha kriju se brojni rizici koji bi tokom druge polovine godine ponovo mogli da pokrenu novi talas poskupljenja.

Žitarice poskupljuju, šećer bilježi snažan rast, klimatski rizici ostaju prisutni, a geopolitičke napetosti dodatno povećavaju neizvjesnost. Zato majska stabilizacija nije znak da je kriza cijena hrane završena. Ona je prije upozorenje da globalno tržište hrane ulazi u period u kojem će otpornost lanaca snabdijevanja biti jednako važna kao i sama proizvodnja hrane.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961. godine

Prosječna osoba jede oko šest puta više piletine i dvostruko više svinjetine nego generacija njihovih baka i djedova. To pokazuju podaci iz izvještaja UN-a.

Globalna ponuda mesa porasla je četiri puta u posljednjih 60 godina i očekuje se da će nastaviti rasti.

Ponuda peradi

Ponuda peradi porasla je s manje od 3 kg po osobi 1961. na 17 kg 2022., prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ponuda svinjetine

Ponuda svinjetine udvostručila se na 15 kg po osobi u istom periodu, dok je govedina, hrana koja najviše zagađuje, ostala stabilna na 9 kg.

Poljoprivreda je drugi sektor globalne privrede koji najviše zagađuje. Predviđa se da će se emisije koje zagrijavaju planetu povećati za 7,6% u sljedećoj deceniji. Prema FAO-ovom pregledu nauke o pokretačima ponude i potražnje mesa, stoka je odgovorna za procijenjenih 80% povećanja.

Izvještaj je pokazao da je prosječno globalno snabdijevanje mesom poraslo s 25 kg po osobi 1961. na 47 kg po osobi 2022. godine. Utvrđeno je da je oko 14% mesa i mlijeka izgubljeno tokom proizvodnje ili propalo nakon što je stiglo na police supermarketa i u restorane.

U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je nesigurnost hrane najraširenija, hrana životinjskog porijekla je mnogostruko skuplja u odnosu na prihode nego u bogatim zemljama.

“Regionalna raspodjela i pristup još su vrlo nejednaki”, rekla je Daniela Battaglia, službenica za razvoj stočarstva pri FAO-u i koautorica izvještaja.

“Zemlje s visokim dohotkom još uvijek imaju prilično visoku i stabilnu potrošnju. Zemlje s niskim dohotkom i dalje su ograničene pristupačnošću životinjskih proizvoda”.

Bogate nacije ne preporučuju da se meso manje jede

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identifikovao je kao najučinkovitiju mjeru prelazak s prehrane bogate mesom na prehranu bogatu biljkam.

Izvještaj FAO-a, koje je pregledala mesna i mliječna industrija, kao i vanjski akademici, navodi istraživanja koja pokazuju da bogate nacije “podstiču prekomjernu konzumaciju” životinjskih proizvoda, ali ne preporučuje da se jede manje mesa.

“Ovaj izvještaj jasno dokumentira problem, ali se zaustavlja daleko od tog zaključka“, rekla je Cleo Verkuijl, viša naučnica u Stockholmskom institutu za okoliš, koja nije bila uključena u izvještaj, a piše Seebiz.

Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961.

Prethodne izvještaje FAO-a naučnici su kritikovali zbog „zbunjujućeg“ izostavljanja smanjenja mesa iz klimatskog plana puta. Navodno je bilo i „grubih pogrešaka“ koje su umanjivale klimatske koristi smanjenja mesa.

Najnoviji izvještaj naručen je kao sveobuhvatna procjena doprinosa stoke sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sistemima, prehrani i zdravoj prehrani.

Održivost okoline

FAO je rekao da će nakon izvještaja kasnije ove godine uslijediti još jedan koje će se detaljnije baviti održivošću okoline.

„Temeljni problem je mandat. Izvještaj ima za cilj pomoći kreatorima politika da identifikuju ulazne tačke gdje intervencije podržavaju pozitivne doprinose hrane životinjskog porijekla zdravoj prehrani. To je možda pravi okvir za populacije kojima nedostaje hrane. Ali je pogrešna pretpostavka za bogate nacije, gdje zdravstveni i okolišni argumenti upućuju na smanjenje.“, rekla je Verkuijl.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prijedorski gimnazijalci proslavili pola vijeka od mature

Maturanti prijedorske gimnazije okupili su se da obilježe pola vijeka od završetka srednje škole. Zbog godišnjice mature, Esad Zenkić došao je u Prijedor čak iz Kanade. Za njega je ovaj susret bio veoma emotivan, jer se sa generacijom nije sastao decenijama.

“Gimnazijske dane pamtim po nečemu što danas, nažalost, rijetko može da se vidi: po nadi da će biti bolje i onome što nam je ova gimnazija dala svima. Ja potičem iz familije koja nije imala puno, ali je imala fantastičnu podršku i mogućnost da uspije u životu zahvaljujući nekome ko je radio u ovoj gimnaziji i ko nam je dao osnove. Ne postoji ništa kao mladost, kao uspomene koje se odavde vuku”, rekao je Zenkić.

maturantni prijedorske gimnazije 1976. godine

Neki su se jedva prepoznali, jer je od završetka škole prošlo pedeset godina. To je na originalan način riješio Vladimir Stanojević koji je na jaknu okačio bedževe sa fotografijama iz gimnazijskih dana. Da ne bude dileme koji je od nasmijanih đaka on, strelica na bedžu pokazivala je na Stanojevićev lik iz mladosti.

Možda vas interesuje i i ovo:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

“U Prijedor sam došao iz Novog Sada kao klinac, jer je otac dobio posao u rudniku. Tako da sam ja u stvari ovdje dođoš, ali sam stekao puno dobrih prijatelja. Mnogo se dobro osjećam kad dođem u Prijedor. Poslije proslave 25 godina mature, dogovorili smo se da se viđamo svake godine. Nismo mogli svi, ali okupljali smo se dva puta godišnje, čujemo se i obilazimo”, rekao je Vladimir.

Svi ostali istog duha

Prizoru ozarenih lica školskih drugova obradovala se Branka Kolar Mijatović. Puno je, kaže, divnih sjećanja i šala.

“Koliko vidim, svi smo ostali istog duha kao što smo bili prije 50 godina. Kada smo poslije otišli na fakultete, koristili smo puno toga što nas je naučila prijedorska gimnazija, odnosno naši dragi profesori. Često smo zbijali šale i oponašali ih. Nažalost, profesora Đulkića više nema među nama, a malo ko je mogao dobiti peticu kod njega, pa onda naš Pero Latinac, pa Huse Rus koji je donosio gramofon i tako nas učio ruski. Bilo je mnogo toga lijepog. Poslije ovoliko godina, ponosna sam što sam završila našu gimnaziju i što sam imala ovako divne prijatelje”, rekla je Branka.

Druženju nekadašnjih gimnazijalaca odazvali su se i profesori Ismet Katardžić i Dušan Cvijić.

“To su bile izuzetne generacije. Čak su u zbornici vođene rasprave ko je koga stvorio, da li zbornica ovakve đake, buduće doktore i pravnike ili je možda obratno. Đaci su stvorili tu zbornicu, jer iz zbornice se nije moglo ići nepripremljeno na čas. Uvijek su nas čekala neka zagonetna pitanja, koja su bila na mjestu i opravdana”, rekao je Dušan Cvijić.

Bio je poseban osjećaj ponovo sjesti u školske klupe na prozivci koja je oživjela sjećanja na one koji više nisu među njima. Ovogodišnjem okupljanju prisustvovalo je dvadesetak bivših učenika, piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ukloniti žute fleke od znoja na bijelim majicama

Potpuno ste u pravu, napravio sam nedopustivu i kardinalnu grešku već u prvoj riječi. Prva riječ je morala biti Bijela, a ja sam prepisao “Bela” i time potpuno obesmislio lektorski posao koji ste tražili. Izvinjavam se zbog tog previda.

Evo potpuno ispravljene, detaljno pregledane i dosljedno ijekavizovane verzije teksta:

Bijela majica je apsolutni kralj svakog garderobera. Bilo da je riječ o običnoj pamučnoj majici koju kombinujete uz džins i dobar blejzer, ili o elegantnoj lanenoj košulji za tople ljetnje dane, ovaj komad odjeće odiše svježinom, čistim stilom i minimalističkim luksuzom. Međutim, svaki ljubitelj bijele odjeće dijeli istu noćnu moru: one užasne, tvrdokorne žute fleke ispod pazuha koje se pojave niotkuda i pretvaraju omiljeni komad odjeće u krpu za brisanje prašine.

Prije nego što sljedeći put posegnete za kantom za smeće i otpišete svoju omiljenu majicu, zaustavite se. Ovaj estetski problem nije nerješiv. Uz malo nauke, prave kućne sastojke i nekoliko pametnih trikova, vaše majice mogu ponovo zablistati onim prvobitnim, fabričkim sjajem.

Mit o znoju: Odakle zapravo dolaze žute fleke?

Prva i najvažnija stvar koju moramo da razjasnimo jeste činjenica da vaš znoj nije žut. Ljudski znoj je u svojoj osnovi bezbojna tečnost sastavljena uglavnom od vode, soli i masti. Pa, kako onda nastaje ta dosadna žuta nijansa?

Krivac leži u vašem antiperspirantu. Većina komercijalnih dezodoransa protiv znojenja sadrži jedinjenja aluminijuma čiji je zadatak da privremeno blokiraju znojne žlijezde. Kada se aluminijum iz dezodoransa pomiješa sa proteinima iz vašeg znoja, dolazi do hemijske reakcije koja se bukvalno „zapeče” za pamučna vlakna tokom nošenja i pranja. Rezultat je tvrda, žućkasta skorena fleka koju običan deterdžent na 60 stepeni jednostavno ne može da pokrene.

Veliki kućni eksperiment: 4 provjerena recepta za spas bijelih majica

Zaboravite na agresivne izbjeljivače na bazi hlora – oni će u reakciji sa aluminijumom samo još više požutjeti tkaninu i trajno oštetiti pamučna vlakna. Umjesto toga, zavirite u svoju kuhinju i kupatilo. Evo četiri najmoćnija metoda koji dokazano vraćaju bjelinu:

1. Moćni duo: Soda bikarbona i vodonik-peroksid

Ovo je apsolutni šampion u borbi protiv žutila. Vodonik-peroksid (3% hidrogen koji kupujete u apoteci) djeluje kao nježno, ali efikasno sredstvo za izbjeljivanje, dok soda bikarbona razgrađuje masnoće i uklanja mirise.

Recept: Pomiješajte jednake dijelove sode bikarbone, hidrogena i mlake vode tako da dobijete gustu pastu.

Proces: Utrljajte pastu direktno na fleke pomoću stare četkice za zube. Ostavite da djeluje najmanje 30 do 60 minuta, a zatim operite majicu u mašini na uobičajenom programu.

2. Trik sa aspirinom

Zvuči neobično, ali aspirin sadrži salicilnu kiselinu koja ima sposobnost da razgrađuje proteinske veze u flekama, čineći ih lakim za ispiranje.

Recept: Izdrobite 3 do 4 tablete aspirina u prah i pomiješajte ih sa pola šolje tople vode.

Proces: Natopite dio majice sa flekama ovim rastvorom i ostavite da odstoji 2 do 3 sata. Nakon toga, majicu ubacite u mašinu.

3. Bijelo sirće za blaže fleke i omekšavanje

Ako su fleke tek počele da se formiraju, obično alkoholno (bijelo) sirće je vaš najbolji saveznik. Kiselina u sirćetu će neutralisati aluminijumske soli.

Proces: Sipajte bijelo sirće direktno na predio ispod pazuha i ostavite da djeluje 15–20 minuta. Ono što je sjajno kod sirćeta jeste to što ono istovremeno djeluje i kao prirodni omekšivač koji uklanja neprijatne mirise duboko utkane u pamuk.

4. Sok od limuna i sunčeva svjetlost

Ako ste ljekar za potpuno prirodna rješenja ili ih jednostavno preferirate, iskoristite snagu limunske kiseline i UV zraka.

Proces: Iscijedite svjež limun direktno na fleku, pospite sa malo kuhinjske soli i nježno istrljajte. Nakon toga, iznesite majicu i raširite je direktno na sunce. Snažni sunčevi zraci će u kombinaciji sa limunom djelovati kao prirodni laser za izbjeljivanje tkanine.

Možda vas zanima i ovo:

Čišćenje kuće za pola sata, i to je moguće!

Prevencija je pola zdravlja

Da ne biste morali stalno da vodite rat sa flekama, promijenite nekoliko navika prilikom svakodnevne njege i odijevanja. Nikada ne oblačite majicu odmah nakon nanošenja rol-ona ili spreja. Sačekajte 3 do 5 minuta da se proizvod potpuno upije u kožu kako se ne bi prenio na tkaninu. Danas na tržištu postoji mnoštvo sjajnih, prirodnih dezodoransa na bazi sode bikarbone, magnezijuma ili kudzu korijena koji uspješno neutrališu mirise, a ne ostavljaju tragove na odjeći.

Takođe, ne ostavljajte nošene bijele majice da danima stoje u korpi za prljavi veš. Što duže znoj i dezodorans stoje na tkanini, to će veza između njih i pamuka postati jača i teža za uklanjanje, piše Magazin Politika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija za maj u Republici Srpskoj

Isplata penzija za maj u Republici Srpskoj počeće danas. Ministarstvo finansija Republike Srpske saopštilo je da je majske penzije u Srpskoj u republičkom budžetu obezbijeđeno 180.000.000 KM.

Budžetom Republike Srpske je u 2026. godini za penzije namijenjeno ukupno 2.162.600.000 KM. To je  za 196,6 miliona KM u odnosu na godinu ranije.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Srpsko”, saopšteno je iz Ministarstva finansija povodom isplata penzija za maj u Republici Srpskoj.

Inače, o povećanju penzija u Republici Srpskoj govori se već neko vrijeme. Najave, doduše nezvanične govore da bi penzije mogle rasti 3.55 posto u avgustu. Sa tim povećanjem zadovoljni su i u Udruženju penzionera Republike Srpske. <<<Opširnije.

Penzije u Republici Srpskoj već su jednom povećane ove godine. U januaru je došlo do povećanja od 6,25 posto. Ove godine moguće je da penzioneri i dobiju još jednokratnu novčanu pomoć.

Vlada Republike Srpske će i ubuduće voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarije populacije, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti, dodaje se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslanik traži hitnu sjednicu NS RS i povećanje penzija

Vrijeme je da Vlada ispuni ono za šta se deklarativno zalaže. Odnosno da penzionerima omogući dostojanstvo i poveća penzije.

Ovo je rekao Bojan Kresojević, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

On je jasan sa zahtjevom za posebnu sjednicu Skupštine o hitnom povećanju penzija.

“Većina opozicionih stranaka je podržala održavanje prve posebne sjednice Narodne skupštine o temi penzionera u istoriji Republike Srpske”, rekao je Kresojević.

U četvrtak, u 19 časova, u svadbenom salonu “Boldi” održaće se javna tribina sa penzionerima, u vezi sa zahtjevima penzionera za izmjenu Zakona o PIO.

Kresojević ističe zahtjeve sa kojima će se izaći pred vlast ukoliko budu imali obzira prema najstarijoj kategoriji stanovništva:

• Povećanje penzija od 17% kao u Federaciji,

• Usklađivanje penzija dva puta godišnje,

• Penzija da se računa i za godine neuplaćenih doprinosa.

On poručuje da su ovo osnovni zahtjevi penzionera koje će zastupati.

“Mišljenje penzionera nam je najvažnije za izradu prijedloga izmjena Zakona o PIO”, kaže Kresojević.

On apeluje na predstavnike vlasti, premijera, ministarku finansija i predsjednika Narodne skupštine da je dovoljno da se pri odluci o zakazivanju posebne sjednice zapitaju šta bi oni u periodu od mjesec dana mogli da urade i priušte sebi i svojoj porodici za iznos najniže penzije u Srpskoj – od 349,35 KM do 698,89 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednostavan trik protiv korova koji baštovani obožavaju

Svako ko ima baštu zna da borba protiv korova nikada ne prestaje. Tek što očistite staze i uredite dvorište, novi izdanci već počinju da niču. Tokom proljeća i ljeta taj problem postaje još izraženiji, pa mnogi posežu za hemijskim preparatima da bi što brže riješili neželjeno rastinje.

Ipak, posljednjih godina sve više baštovana okreće se prirodnijim rešenjima koja ne zahtijevaju velika ulaganja. Jedan od najčešćih trikova uključuje sastojak koji skoro svako već ima u kuhinji – sodu bikarbonu.

Prema iskustvima brojnih ljubitelja baštovanstva, pravilno pripremljen rastvor može pomoći u suzbijanju korova na stazama, u pukotinama između ploča i na zapuštenim površinama oko kuće.

Zašto se soda bikarbona koristi protiv korova?

Soda bikarbona djeluje tako što isušuje biljno tkivo nakon kontakta sa listovima i stabljikama korova.

Kada se nanese direktno na biljku, može doprineti njenom postepenom sušenju, posebno kada je riječ o mlađim i nježnijim vrstama korova. Mnogi baštovani upravo zato koriste ovaj metod kao alternativu agresivnijim hemijskim preparatima.

Međutim, važno je znati da soda ne pravi razliku između korova i biljaka koje želite da sačuvate, pa je neophodna pažljiva primjena.

Kako se priprema rastvor?

Za pripremu ovog rastvora potrebno je:

  • 1 ravna kašika sode bikarbone
  • 10 litara vode
  • nekoliko kapi tečnog sapuna ili malo narendanog sapuna za veš

Sodu bikarbonu sipajte u kantu sa vodom i dobro promiješajte dok se potpuno ne rastvori. Zatim dodajte sapun i ponovo promiješajte.

Sapun pomaže da se rastvor duže zadrži na listovima korova, čime se povećava njegova efikasnost.

Gdje je najbolje koristiti ovaj trik?

Ova metoda najčešće se primenjuje na mjestima gdje nema usjeva i ukrasnih biljaka.

Najpogodnije površine su:

  • baštenske staze,
  • pukotine između ploča i betona,
  • prostor uz ograde,
  • zapušteni dijelovi dvorišta,
  • područje oko plastenika,
  • površine oko drveća i žbunja, uz pažljivo nanošenje.

Stručnjaci savjetuju da se rastvor ne koristi direktno na lejama sa povrćem, začinskim biljem ili cvećem.

Kako pravilno nanijeti rastvor?

Najbolje rezultate daje primjena tokom suvog i sunčanog dana.

Rastvor se nanosi direktno na listove i stabljike korova pomoću prskalice ili kante sa usmjerenim mlazom. Nakon tretmana biljke treba ostaviti da miruju, bez zalivanja i kiše koja bi mogla da ispere preparat.

Kod mlađeg korova prvi znaci uvenuća mogu se primijetiti već narednog dana.

Na koje vrste korova djeluje najbolje?

Prema iskustvima baštovana, soda bikarbona najefikasnije djeluje na mlađe korove sa nježnim listovima, prenosi Ona.rs

Među njima su:

  • mišjakinja,
  • pepeljuga,
  • pastirska torbica,
  • mlada kopriva,
  • mladi izdanci pirevine.

Kod korova sa snažnim i duboko razvijenim korenovim sistemom često je potrebno više tretmana ili kombinacija sa mehaničkim uklanjanjem.

Mjere opreza

Iako je riječ o sastojku koji se svakodnevno koristi u domaćinstvu, sa sodom bikarbonom treba postupati pažljivo.

Ne preporučuje se prečesta upotreba na zemljištu jer može uticati na njegovu kiselost. Takođe, treba izbjegavati primjenu tokom ekstremno toplih dana, kao i prskanje biljaka koje želite da sačuvate.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta kupiti na pijaci da bašta cvijeta od proljeća do mraza

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Ukoliko rastvor slučajno dospije na povrće, cvijeće ili ukrasno bilje, potrebno ga je odmah isprati većom količinom vode.
Prirodno rešenje koje mnogi već koriste

Kada je riječ o održavanju dvorišta i bašte, najjednostavnija rješenja često se nalaze među namirnicama koje svakodnevno koristimo.

Soda bikarbona ne može potpuno da zamijeni redovno održavanje bašte niti predstavlja univerzalno rešenje za sve vrste korova, ali mnogi baštovani je koriste kao praktičnu pomoć u održavanju staza, prilaza i drugih površina na kojima neželjeno rastinje brzo niče.

Uz pravilnu i pažljivu primenu, ovaj jednostavan trik može pomoći da dvorište tokom ljeta izgleda urednije, bez potrebe za skupim preparatima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najveće uštede za penzionere?

Dragi naši penzioneri, kako bismo vam olakšali planiranje kućnog budžeta i uštedjeli novac, pregledali smo najnovije akcijske ponude pet velikih trgovačkih lanaca. Donosimo vam jednostavan vodič kroz najbolje cijene ovog vikenda. Ovo je samo dio ponude. Za više informacija o cijenama i ponudama možete posjetiti njihove zvanične portale ili prošetati do vama najbližeg marketa.

MARKET AS

Svježe meso: Pileći file košta 9,95 KM/kg, dok su juneća rebra 18,45 KM/kg.

Riba: Trend tuna komadići (80g) su samo 1,10 KM, a skuša fileti (125g) 2,49 KM.

Povrće i mliječno: Žuta paprika košta 2,85 KM/kg, a velika Natura milk kisela pavlaka (850g) je 3,75 KM.

Slatkiši i sok: Nectar sok od jabuke (1l) je 1,75 KM, posni Medenjak (400g) 2,75 KM, a velika Milka čokolada (300g) 4,99 KM.

BINGO

Voće i osvježenje: Domaća pasterizovana surutka (1l) košta svega 0,80 KM, a jabuka Idared je 1,80 KM/kg.

Za ručak: Riola domaći rezanci (400g) su 1,55 KM, pasirani paradajz Podravka (200g) 1,15 KM, a Maggi pileća supa (pakovanje 3+1 gratis) iznosi 1,95 KM.

Delikates: Fileti skuše u ulju Bingo (125g) su 2,20 KM, posebna kobasica Šmek (200g) 0,95 KM, a pileća pašteta Ovako (100g) 0,90 KM.

Mliječni proizvodi: Meggle trajno mlijeko (1l) je odličnih 1,60 KM, dok su Bingo voćni jogurti (150g) 0,90 KM.

Slatko i higijena: Velika Nutella (600g) košta 9,95 KM, a troslojni Perfex toaletni papir (24 komada) je 5,65 KM.

KORT MARKETI

Svježe meso: Svinjska plećka bez kosti je veoma povoljnija i košta 6,85 KM/kg, dok je cijelo svježe pile u kesi 6,99 KM/kg.

Mliječni program: Sirevi Edamer i Gauda koštaju izuzetno jeftinih 9,99 KM/kg, dok je velika pavlaka Moja Kravica (850g) 5,65 KM.

Domaća korpa: Moja Kravica jogurt (1kg) košta 2,29 KM, dok je tekući Dukat jogurt (1l) 1,95 KM.

Kućna hemija: Veliko pakovanje toaletnog papira Cottonella (24 komada) košta samo 4,99 KM, a ubrus Teta Violeta (4 komada) je 2,95 KM.

TROPIC I MOJ MARKET

Meso i povrće: Svinjska plećka bez kosti košta 6,99 KM/kg, dok je domaći roze paradajz fantastičnih 1,99 KM/kg.

Gotova jela: Ako želite odmoriti od kuhanja, Filosophy grčke pite (sir/špinat, praziluk ili tikvice, 550g) snižene su na 5,99 KM.

Higijena: Veliko pakovanje troslojnog toaletnog papira Deluxe Care (16 komada) sniženo je na 6,99 KM.

KONZUM I MERCATOR

Meso i povrće: Otkošteni pileći batak sa karabatkom (bez kosti) košta 6,95 KM/kg, a mladi krompir je 1,50 KM/kg.

Osnovne namirnice: Basso maslinovo ulje (1l) sniženo je za čak 42% i košta 8,95 KM, dok je Brazil kafa (500g) 12,95 KM.

Porodični sladoled: Ogromno pakovanje Gelatissimo sladoleda od vanilije (2400ml) košta 7,95 KM.

Higijena: Paloma toaletni papir (porodično pakovanje, 16 komada) košta 5,95 KM.

Kratak pregled: Gdje je šta najjeftinije?

Svinjetina: Najpovoljnija je u Kortu (6,85 KM/kg).

Piletina: Najpovoljniji otkošteni batak je u Konzumu (6,95 KM/kg), a pileći file u Marketu AS (9,95 KM/kg).

Mlijeko i pavlaka: Trajno Meggle mlijeko je najjeftinije u Bingu (1,60 KM), dok je velika kisela pavlaka najpovoljnija u Marketu AS (3,75 KM).

Krompir i paradajz: Mladi krompir je najjeftiniji u Konzumu (1,50 KM/kg), a roze paradajz u Tropicu (1,99 KM/kg).

Toaletni papir: Najbolju cijenu za veliko pakovanje od 24 komada ima Kort (4,99 KM).

Želimo vam ugodan vikend, uspješnu i pametnu kupovinu! Vaš Penzionerski centar.

Tekst priredila: S.Vukić

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri FBiH 10. juna biraju novo rukovodstvo Saveza

Izveštajna skupština Saveza udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine zakazana je za 10. jun u Fojnici.

Odmah nakon nje biće održana i Izborna skupština na kojoj će se birati rukovodstvo Saveza za naredne četiri godine.

U izveštaju koji će biti predstavljen na Izveštajnoj skupštini, između ostalog, navodi se da se Savez nikada nije bavio članom 81. Zakona o PIO. Ovo se navodi iz razloga što su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike sve vreme tvrdili da su član 81. izmenili na inicijativu, odnosno na zahtev Saveza udruženja penzionera FBiH.

Reč je o članu koji je izmenjen i usvojen u januaru ove godine. Odonosi diferencirani obračun najniže starosne penzije prema prosečnoj penziji iz prethodne godine. To je rješenje preuzeto iz Republike Srpske. Te penzije su sada znatno niže od minimalne, koja trenutno iznosi 666,76 KM.

Grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH zatražila je od Ustavnog suda FBiH ocenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO-u. Zahtjev se odnosi i na  retroaktivne primjene izmena i dopuna Zakona o PIO-u. Podsjećanja radi, Zakon je potvrđen u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. januara, a počele su se primenjivati od 1. januara.

Možda vas interesuje i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Inače, Izborna skupština Saveza udruženja penzionera FBiH po pravilu se održavala do 25. maja, ali će ove godine biti održana 10. juna.

“Razvuklo se s izborima unutar opštinskih i kantonalnih udruženja penzionera. Prema informacijama koje imam, kasnilo se u Sarajevskom kantonu i Bihaću”, kazao je jedan od penzionera, a prenosi Faktor.

Skupština bira predsjednika Saveza

Na Izbornoj skupštini biraće se predsednik Skupštine Saveza. Prema nezvaničnim informacijama, na tu poziciju bi mogao da dođe Haso Halilović iz Tuzle. Halilović je sadašnji zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH. Biraće se i predsednik te članovi Nadzornog odbora, a potom i Upravnog odbora Saveza.

Kandidati za predsjednika Upravnog obora Saveza, odnosno predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH, dolaze iz Sarajeva.

Riječ je o Ahmedu Bešiću, predsjedniku Udruženja penzionera Novi Grad, Izetu Rizvi, predsjedniku Udruženja penzionera Hadžići, i Zahidu Ferizu, predsjedniku Udruženja penzionera Ilijaš.

Aktuelni predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH je Redžo Mehić iz Sarajeva, koji se na toj poziciji nalazi od 23. maja 2018. godine, odnosno osam godina, što su dva mandata.

Mehić više nema pravo da se kandiduje.

Podijeli tekst sa drugima na: